Dr. Sanja Klajić Grotić, specijalistica obiteljske medicine i voditeljica Savjetovališta za demencije Grada Zagreba te predsjednica udruge Nezaboravak, posvetila je svoj profesionalni život proučavanju demencije i poboljšanju skrbi za oboljele. Njezin motiv ima osobnu dimenziju – majka joj je bolovala od Alzheimerove bolesti, a svako svoje predavanje i tribinu održava upravo njoj u čast.
Rana dijagnoza spašava
Dr. Klajić Grotić gostuje s predavanjima širom Hrvatske, upozoravajući na važnost ranog prepoznavanja simptoma i pravodobne intervencije. Ona ističe da je Alzheimer samo još jedan oblik demencije, iako je najčešći.
– S obzirom na starenje populacije, produljenje životnog vijeka i napredak dijagnostike, pojavnost ove bolesti raste – objašnjava dr. Klajić Grotić. Naglašava da za demenciju još ne postoji lijek, ali napredovanje bolesti može se usporiti ako se ona pravodobno dijagnosticira. Time se produljuje kvalitetan život oboljelih, a dostupna terapija, uključujući tri registrirana antidementiva i očekivani četvrti lijek, pruža mogućnost učinkovitijeg liječenja.
Rana dijagnostika i pravodobno uvođenje terapije ključni su u borbi protiv demencije, ističe stručnjakinja. – Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je demenciju javnozdravstvenim prioritetom. Pravodobno prepoznavanje ranih simptoma danas je naše najvažnije oružje. Što ranije uvedemo antidementiv i nefarmakološke metode liječenja, to pacijent dulje zadržava kvalitetu života i funkcionalnu neovisnost – objašnjava dr. Klajić Grotić.
Hrvatska je, prema projekcijama Svjetske zdravstvene organizacije, suočena s izazovom da oko 10 posto osoba starijih od 65 godina razvije neki oblik demencije. Procjenjuje se da u zemlji trenutačno ima između 85.000 i 90.000 oboljelih, dok službeni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navode oko 50.000 registriranih pacijenata.
– Nažalost, nemamo nacionalnu strategiju ni akcijski plan za demenciju. Sve dok to ne bude usvojeno, pravi broj oboljelih teško je odrediti. Svaka registrirana osoba implicira i brojne članove obitelji koji skrbe o njima – procjenjujemo da je trenutačno oko 330.000 ljudi pogođeno posljedicama demencije – upozorava dr. Klajić Grotić.
Stručnjakinja naglašava i problem stigme koja i dalje prati oboljele od demencije.
– Ljudi se boje onoga što ne poznaju. Zato su edukacija, predavanja i tribine ključni. Obaviještenost omogućuje ranije prepoznavanje simptoma i potiče obitelji da potraže pomoć – kaže dr. Klajić Grotić. U tu svrhu organiziraju se poludnevni i dnevni boravci te kreativne radionice, koje ne pomažu samo oboljelima nego i članovima njihovih obitelji, pružajući im trenutke odmora i opuštanja.
– Budući da su mnogi pacijenti teže pokretni, cilj nam je doći u njihov kvart i približiti im edukaciju. Predavanja su počela 2018., a od ove godine organiziramo i tribine – ističe voditeljica savjetovališta. Objašnjava da su, osim lijekova, u terapiji demencije vrlo važne nefarmakološke metode – okupacijska terapija, art terapija i druge aktivnosti koje stimuliraju kognitivne sposobnosti.
Podrška obitelji ključ
Nova saznanja i lijekovi, poput lecanemaba koji je odobren 15. travnja ove godine, također pružaju nadu u borbi s ovom bolesti.
– Građani trebaju biti informirani o svim novostima u dijagnostici i liječenju – od krvnih biomarkera do novih terapija. Što više znamo, manje se bojimo i možemo učinkovitije intervenirati. Ako bolest prepoznamo na vrijeme, život s Alzheimerom ne mora biti tmuran i težak – poručuje dr. Klajić Grotić.
Primjeri iz drugih zemalja pokazuju da osobe s blagim kognitivnim poremećajem mogu ostati radno aktivne i kvalitetno živjeti, sve dok im se pruži pravodobna dijagnoza i terapija. Hrvatska se suočava s izazovom da sustav skrbi prati broj oboljelih, pruži dovoljno edukacije i osigura dostupnost terapije, ali inicijative poput Savjetovališta za demencije i udruge Nezaboravak također su važan korak prema svjesnijem i sustavnijem pristupu ovoj bolesti. Edukacija članova obitelji, socijalna podrška i dostupnost dnevnih boravaka mogu znatno olakšati život oboljelima i njihovim bližnjima.
– Potrudimo se da što prije dijagnosticiramo demenciju i pružimo adekvatnu terapiju. To je najbolji način borbe protiv bolesti i put ka kvalitetnijem životu naših sugrađana – zaključuje dr. Klajić Grotić.