Kada bi pitali roditelje gdje misle da su njihova djeca najsigurnija i najzaštićenija, odgovor doma u njihovoj sobi bi vjerojatno bio na vrhu liste. Takvo razmišljanje nije bez razloga, dijete u svojoj sobi, par metara od roditelja, nasmijano gleda u ekran. Igrice, YouTube, dopisivanje, sve izgleda bezazleno i to još pod budnim okom roditelja. Ali, u toj istoj sobi, možda i na istom trosjedu s roditeljima, u tom istom trenutku, dijete može biti izloženo ucjenama, prijetnjama, prevarama ili komunikaciji s osobom koja se predstavlja kao vršnjak, a daleko je od toga.
Ovo nije scenarij iz filma i ne događa se u tu i tamo, ovo je svakodnevica u digitalnom svijetu djece i mladih svugdje u svijetu. Da, i u Hrvatskoj.
Zašto djeca ne prepoznaju opasnost?
Djeca se u online svijetu i s novim tehnologijama snalaze s nevjerojatnom lakoćom i upravo je u tome problem. Stariji, što zbog vlastite nesigurnosti, nepovjerenja ili straha od novih tehnologija svemu pristupaju puno opreznije. Brzina, dostupnost i stalna povezanost normalne su stvari za današnju djecu koja ne poznaju drugačije, a ustvari predstavljaju ponašanja koja su vrlo rizična. Slanje osobnih fotografija, prihvaćanje zahtjeva nepoznatih “vršnjaka”, komunikacija sa "suigračima" iz igrica poput Robloxa ili Minecrafta… Sve se to često doživljava kao nešto što „svi rade“ i nema bojazni.
U stvarnosti, mnoga djeca uopće ne shvaćaju da s druge strane možda uopće nije tinejdžer koji dijeli iste interese i ljubav prema gamingu, već najblaže rečeno, odrasla osoba s lošim namjerama. Ne prepoznaju phishing prijevare, linkove koji vode do krađe podataka, ili prijetnje koje su zakonski kažnjive. Za njih je to "samo šala", dio izazova ili nešto što su vidjeli na društvenim mrežama. Za razliku od djece, roditelji su ti koji bi trebali reagirati jer bi to trebao biti alarm da nešto nije u redu.
Moje dijete to zna i to se njemu/njoj ne može dogoditi
U istraživanju Centra za sigurniji internet iz 2024. godine, više od 50 % roditelja priznalo je da rijetko ili nikada ne razgovara s djecom o sigurnosti na internetu. Možda roditelji ne znaju dovoljno o digitalnom svijetu ili se boje priznat djetetu da znaju još manje od njih o određenim temama, ali svakako je još porazniji podatak da svaki treći roditelj nikada nije zabranio djetetu pristup neprimjerenim sadržajima.
Teško je reći koji je konkretan razlog za to, ali najčešći odgovor glasi: „Moje dijete je pametno, zna se čuvati.“
No, podaci ne lažu. Samo prošle godine Centar za sigurniji internet zaprimio je čak 993 poziva za pomoć, što je porast od 200 % u odnosu na prethodnu godinu. Najčešći razlozi su bili dijeljenje intimnih fotografija koje su kasnije iskorištene za ucjene, stvaranje lažnih profila, prijetnje na Robloxu, hakirani računi, phishing, kontakt s nepoznatim osobama i ono najalarmantnije, djeca koja sama dijele eksplicitne sadržaje jer misle da je to „normalno“ i ne vide ništa loše u tome.
Znakovi koji pale lampice za alarm
Kao roditelji, imamo dovoljno svojih briga pa možda nekada ne primijetimo svaki znak koji nam djeca nesvjesno šalju. Prekovremeni sati, problemi na poslu, inflacija koja svake godine poskupljuje sve stvari koje želimo utječu na roditelje, a ispod radara prolazi činjenica da mnoga djeca ne znaju kako reagirati kada se suoče s neugodnom ili opasnom situacijom online jer roditelji nisu nikada razgovarali s njima o tome. Stidljivost je normalna dječja reakcija, stoga umjesto da zatraže pomoć, često skrivaju što se događa iz straha od kazne, srama ili zato što misle da nemaju s kim razgovarati. Evo nekih znakova na koje roditelji i stariji trebaju obratiti pažnju kod djece:
- dijete brzo skriva ekran kada roditelj uđe u sobu,
- dolazi do naglih promjena raspoloženja nakon korištenja mobitela ili računala,
- postaje povučeno, izbjegava druženje ili razgovor,
- koristi više profila na istoj društvenoj mreži, ne želi s vama dijeliti što radi online.
Ovo nisu faze, već mogući znakovi da se nešto ozbiljno događa i da djetetu treba podrška.
Riješi kviz i saznaj prepoznaješ li online izazove svoje djece
Otvoren razgovor kao prvi korak prema sigurnosti
Mnogi roditelji čekaju "pravi trenutak" kako bi razgovarali s djecom o digitalnim izazovima. Nažalost, za dobar dio roditelja taj trenutak nikad ne dođe ili dođe prekasno. Razgovor o internetu i opasnostima koje vrebaju mora postati jednako prirodan kao i onaj o školi, prijateljima, vezama ili svakodnevnim obavezama. Ne zato što želimo biti “control freak”, već zato što želimo razumjeti što rade i zaštititi ih.
Kako razgovor ne bi bio neugodan ili na kraju rezultirao kontra efektom, A1 Hrvatska je, u suradnji s Centrom za sigurniji internet, pokrenula kampanju Dječja posla i osmislila alat koji svakom roditelju može pomoći – razgovorne kartice "Razgovor koji trebaš započeti".
To su jednostavna pitanja koja djeci omogućuju iskren dijalog s roditeljima, bez pritiska, bez osjećaja da nešto "moramo znati" ili da je netko kriv. Cilj je stvoriti atmosferu povjerenja, gdje dijete zna da se može povjeriti o baš svemu i da neće biti osuđeno, a razgovorom se može riješiti i najgori problem. Preuzmite besplatne razgovorne kartice ovdje, pitajte djecu kako su, što ih muči i s kim se dopisuju i pokažite im da nisu sami bez obzira na to što vam odgovorili.
Ne odgađajte, razgovarajte
Internet nije prijetnja, ali postoje zamke i situacije za koje djeca nisu nužno spremna, jer su ipak samo djeca. Roditeljska zadaća ne staje na postavljanju jake lozinke i ograničenju korištenja mobitela, već je tu da bude sigurna luka gdje se dijete može “skloniti” kad nešto pođe po zlu.
Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.
Otvori KEKS Pay
