Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 38
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
MAINZ/NIEDER-OLM

Okupili se mladi iz cijele Njemačke: Folklorna skupina "Fra Filip Grabovac" proslavila svoju 50.obljetnicu

Folklorna skupina Fra Filip Grabovac iz Mainza
Foto: Miljenko Škalec
1/10
14.04.2024.
u 13:05

Folklorna skupina “fra Filip Grabovac” osnovana je 1970. godine kao misijski folklor u vrijeme prvog voditelja misije fra Stjepana Pavića. Pod tim su imenom prvi put nastupili 21. lipnja 1970. godine na prigodnoj proslavi u prigodi obljetnice izumitelja tiska Johannesa Gutenberga.

Velik broj mladih Hrvata okupio se u subotu u Nieder-Olm, gradu koji se nalazi u srcu regije Rheinhessen gdje se održala proslava 50. obljetnice folklorne skupina „Fra Filip Grabovac“ koja djeluje pod okriljem Hrvatske katoličke zajednice Mainz.

Za sve one koji su ikad pomislili kako su mladi Hrvati u iseljeništvu nezainteresirani za svoje i kako ih je teško privući u hrvatske zajednice, ova je proslava pokazala da krivo misle. Jer, folkloraši iz Mainza u subotu su na svoju proslavu doveli pet folklornih društva a svaki od njih ima najmanje tridesetak mladih članova koji njeguju hrvatsku tradiciju i međusobno prijateljstvo, piše Fenix-magazin.de.

Na proslavi su tako nastupili, uz  tri folklorne sekcije folklorne skupine “Fra Filip Grabovac”, i folklorna društva FS Main-Taunus Hochtaunus, FS “Dijaskorak” Offenbach am Main, FS “Bukara” Wiesbaden, HKUD “Ruža” Filderstadt e.V., FS “Tin” Hannover.

Posebno se isticala najmlađa sekcija "Fra Filip Grabovac", odnosno djeca u dobi od tri godine pa nadalje. Oni su, kažu stariji članovi folklora, njihova budućnost.

Na svoje folkloraše ponosan je i fra Jure Zebić, voditelj Hrvatske katoličke zajednice Mainz koji se u pozdravnom govoru na početku službenog programa prisjetio prvog župnika HKZ Mainz pok. fra Stjepana Pavića koji je bio prvi župnik HKZ Mainz i pod čijim je vodstvom folklorna skupina osnovana.

- Kad sam bio student 80-ih godina u Makarskoj, dolazio fra Stjepan Pavić dolazio na odmor u Makarsku. Pričao je o folkloru euforično, nama studentima je to bilo pomalo dosadno, i pitali smo se što on ima s folklorom. Kad sam došao u Mainz i kad sam vidio  u podrumima silne ormare pune narodnih nošnji, sve mi je bilo jasno. U Mainzu franjevci i časne sestre su živjeli folklor, živjeli su hrvatsku folklornu baštinu. Sve što su imali, a posebno svoje vrijeme su ulagali u folklornog fra Stjepana Pavića, fra Stanka Dotura, fra Petra Vučemila pa do fra Josipa Bebića i tako dalje do danas, rekao je fra Jure Zebić.

Fra Jure se zahvalio svima koji su pomogli folklor da kroz ovih pola stoljeća opstane te je kazao kako je on sretan što je i on taj koji može vidjeti kako mladi članovi zajednice uživaju kroz folklor.

Značaj folklorne baštine istaknuo je i generalni konzul RH u Frankfurtu Vedran Konjevod. Generalni konzul se prisjetio svog posjeta Bernu gdje je nazočio nastupu kulturno umjetničkog društva "Duvanjske rose".

POVEZANI TEKSTOVI

 

- Bilo je jako puno djece pa sam im rekao kako ih je zbilja lijepo vidjeti, ali pomalo i tužno, jer cvjetaju tamo gdje ne bi trebali i donose plod tamo gdje bi trebali. Tako i vama kažem, ali odgajajte djecu u ovome duhu, da ne zaborave svoju vjeru, jezik, tradiciju i kulturu. Poručio bih vam kako je strpljivost povjerenje da sve dolazi kad je vrijeme zrelo. Vidjeti i biti viđen, osnovno je načelo, sve ostalo dođe samo po sebi, lijepo da ste došli večeras da se vidite, da budete viđeni i da sretnete one koje niste dugo sreli. Sjećanja su jedino od čega nikada ne možemo pobjeći, neka vam ova večer ostane u lijepom sjećanju, meni će sigurno ostati, poručio je generalni konzul Vedran Konjevod.

Kroz program je na oduševljenje svih nazočnih u svom stilu večer vodio poznati hrvatski voditelj Frano Ridjan. Poslije službenog programa mladi su se do kasno u noć zabavljali uz odličnu glazbu koju je izvodio Slash Band iz Frankfurta.

Folklorna skupina “fra Filip Grabovac” osnovana je 1970. godine kao misijski folklor u vrijeme prvog voditelja misije fra Stjepana Pavića. Pod tim su imenom prvi put nastupili 21. lipnja 1970. godine na prigodnoj proslavi u prigodi obljetnice izumitelja tiska Johannesa Gutenberga.

Brojni hrvatski koreografi su uvježbavali sekcije folklorne skupine, počevši prof. Ivana Dabca, dugogodišnjeg člana profesionalnoga folklornog ansambla Lado iz Zagreba do koreografa prof. Andrije Ivančana,  prof. Marijana Makara koji je uvježbavao tamburaše i pjevače pa do raznih drugih koreografa.

Do danas folklor uspješno njeguje hrvatsku folklornu baštinu. Ovo im je zapravo 54. godina djelovanja, no slave 50. obljetnicu budući da je zbog protekle pandemije koronavirusa još nisu imali priliku proslaviti.

Među onima koji su davne 1970.godine osnivali ovu folklornu skupinu bio je Marijan Parlov koji danas kaže kako s ponosom gleda djecu, djevojke i mladiće kako stasaju kroz folklor.

- Mi smo bili ponosni kad smo osnivali folklor, a danas smo još ponosniji kad vidimo plodove naših želja i rada, rekao je Marijan Parlov.

Današnji voditelj folklora Josip Žeravica je zadovoljan i ponosan putem kojim kroči folklor iz Mainza, tim više jer je i njegov otac Marinko vodio tamburašku sekciju koja je 90-ih bila jako popularna, a koji je, nakon 25 godina ponovno okupio tamburaše, koji su zasvirali za folklorske potrebe.

- Trenutačno smo u formiranju škole tambure. Želimo mladima pružiti više opcija, želimo da naši mladi uživaju u folkloru i stvaraju nova prijateljstva, a tko zna, možda i veze i kasnije brakove, zaključio je Josip Žeravica.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije