Pod pojmom malog gospodarstva obuhvaćene su tri vrste malih i srednjih poduzetnika koji se ovisno o broju zaposlenih, godišnjem prometu i prihodu dijele na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća. Činjenica da malo i srednje poduzetništvo u EU predstavlja 99% svih poduzeća te da osigurava dvije trećine zaposlenosti u privatnom sektoru, uz stvaranje oko 80% novih poslova na tržištu rada EU u posljednjih nekoliko godina, govori o važnosti uloge malih i srednjih poduzeća u gospodarskom životu EU. EU nastoji osigurati mogućnosti kako bi mala i srednja poduzeća ostvarila svoje pune potencijale poslovanja, u okviru poticajne poduzetničke klime. Drugim riječima, postoji nastojanje za promoviranjem malih i srednjih poduzetnika, kako prilikom ulaska na tržište i započinjanja njihova poslovanja, tako i poslije prilikom širenja poslovanja. Moderna europska politika malog gospodarstva usmjerena je na smanjenje administrativnih i regulatornih opterećenja u poslovanju malih i srednjih poduzetnika; na promicanje poduzetništva; ostvarenje i jačanje dijaloga s malim i srednjim poduzetnicima, ali i na jačanje potencijala njihova rasta. Uz to treba spomenuti niz mjera, poticaja ali i radionica kojima se nastoje ostvariti zacrtani ciljevi predmetne politike. Osim toga, financijskim sredstvima dostupnim u okvirima strukturnih fondova također se nastoje pružiti uvjeti za stvaranje što povoljnije poduzetničke klime na jedinstvenom tržištu EU. Europska komisija surađuje s državama članicama na razmjeni i utvrđivanju najboljih iskustava, te prakse kojom se mogu prevladati poteškoće u poslovanju malih i srednjih poduzeća.
Treba napomenuti kako su mali i srednji poduzetnici koji posluju na jedinstvenom tržištu EU suočeni s administrativnim ograničenjima koja velikim dijelom proizlaze iz raznolikosti uređenja nacionalnih tržišta, ali i infrastrukturnim manjkavostima uz ograničenost potražnje za proizvodima i uslugama. Također suočavaju se s nedostatkom kvalificirane radne snage te upravljačkih kapaciteta, kao i manjkom financiranja malog i srednjeg poduzetništva. S druge pak strane, hrvatski poduzetnici koji posluju na hrvatskom tržištu, uz sve navedene prepreke koje postoje i na jedinstvenom tržištu EU, sučeljavaju se i s preprekama kao što su koruptivne djelatnosti, slaba koordiniranost nacionalnih politika za stvaranje odgovarajuće poduzetničke klime, nejednak razvoj regionalnih jedinica, ali i manjak profitabilnosti hrvatskih poduzeća u ovom sektoru.
Reforme provedene u pristupnom razdoblju doprinijele su poboljšanju položaja malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj. Ipak, članstvo stvara daljnji pritisak za daljnje reformiranje i provedbu mjera kojima se može unaprijediti hrvatsko malo i srednje poduzetništvo. Hrvatskim poduzetnicima jedinstveno tržište EU pruža mogućnost proširenja poslovanja na tržištu od oko 500 milijuna potrošača. Pristup jedinstvenom tržištu EU omogućen je bez ikakvih carina, odnosno uvoznih ograničenja. Osim toga, omogućen je daljnji razvoj suradnje s poduzetnicima država članica. Postoji i mogućnost pristupa raznolikim izvorima financiranja i strukturnim fondovima EU. Ipak, poteškoće koje se čine neminovne tiču se podizanja spremnosti za što bolje funkcioniranje hrvatskih malih i srednjih poduzetnika na jedinstvenom tržištu EU. U tom smislu, nužno je jačanje institucionalnih kapaciteta na nacionalnoj razini za korištenje sredstava koja nudi članstvo u EU, ali i jačanje konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzetnika kako bi mogli opstati na jedinstvenom tržištu EU. Ono što je neophodno jesu financijska ulaganja, uz svijest o potrebi usvajanja novih vještina i znanja, inovativnih tehnologija i "know-how" iskustva, čime se može ostvariti proboj na nova tržišta. Poticanjem malog i srednjeg poduzetništva omogućuje se daljnje otvaranje radnih mjesta i veća konkurentnost.
