Francuska se suočava s ozbiljnim pitanjima o pripremi policije za masovne prosvjede nakon što su 17. listopada u više gradova izbili nasilni sukobi, zapaljene su zgrade, a stotine trgovina opljačkane. Premijer Sébastien Lecornu i ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez priznali su propuste u procjeni razmjera mobilizacije i raspoređivanju sigurnosnih snaga, izvijestio je francuski dnevnik Le Monde. "Kao i u svim teškim operacijama, neke stvari uspijemo, a neke pođu po zlu", rekao je Lecornu u ponedjeljak, 19. listopada, ispred Ministarstva unutarnjih poslova. Iako je poručio da vlasti nemaju što skrivati, konkretni razlozi zbog kojih sigurnosni sustav nije uspio odgovoriti na događaje još nisu u potpunosti razjašnjeni. Nuñez je priznao da je potrebno bolje predviđati razmjere prosvjeda. Sigurnosne snage na terenu, rekao je, našle su se u neravnoteži u odnosu na broj sudionika.
Prema podacima francuskog Ministarstva unutarnjih poslova koje prenosi Le Monde, na ulicama je bilo oko 550.000 ljudi, dok su ranije procjene obavještajnih službi bile znatno niže. Ministarstvo je nakon događaja evidentiralo 997 ozlijeđenih pripadnika sigurnosnih snaga, od kojih je sedam teško ozlijeđeno. Pod povećalom su se našle Nacionalna uprava za teritorijalno obavještajno djelovanje (DNRT) i obavještajna služba pariške policijske prefekture. Njihove procjene okupljanja važne su za određivanje broja policajaca i žandara koji će biti raspoređeni na terenu. U izvješću od 16. listopada DNRT je procijenio da bi akcije izvan pariške regije mogle okupiti između 60.000 i 110.000 ljudi. Prema naknadno revidiranim procjenama koje je naveo Nuñez, očekivalo se oko 200.000 prosvjednika. Stvarni broj, prema podacima ministarstva, dosegnuo je 550.000.
Ipak, upozorenja o mogućem nasilju postojala su i prije prosvjeda. U izvješću od 16. listopada obavještajna je služba upozorila na mogući spoj različitih radikalnih skupina, izostanak organiziranog vodstva i visok rizik od nasilnih, slabo pripremljenih akcija. Posebno je upozoreno na opasnost od urbanog nasilja, razbijanja i pljački u poslijepodnevnim satima 17. listopada. Zbog toga se propust ne svodi samo na netočnu procjenu broja sudionika, nego i na pitanje jesu li vlasti dovoljno ozbiljno uzele u obzir vlastita upozorenja o mogućem razvoju događaja. Jedan izvor upoznat s radom obavještajnih službi upozorio je, međutim, da ih ne treba pretvoriti u jedinog krivca. Precizno predviđanje broja sudionika teško je kada prosvjedi nisu organizirani kroz strukture s kojima se može razgovarati o očekivanom odazivu, a na internetu su se prije 17. listopada širili i pozivi na nepoštovanje odobrenih ruta.
Dodatno pitanje odnosi se na broj policajaca i žandara raspoređenih na terenu. Nuñez je isprva tvrdio da sigurnosni raspored nije bio nedostatan, no u ponedjeljak je priznao da je broj angažiranih snaga bio neprimjeren razmjerima događaja. Ministar je naveo da je 17. listopada bilo angažirano 60.000 pripadnika sigurnosnih snaga, ali nije objavio detaljnu raspodjelu po gradovima. Za usporedbu, tijekom akcije "Bloquons tout" 10. rujna 2025. bilo je angažirano 80.000 pripadnika sigurnosnih snaga, dok ih je 8. prosinca 2018., nakon jednog od najnasilnijih dana prosvjeda pokreta Žutih prsluka, bilo 89.000.
Sugovornici Le Mondea upozoravaju i na iscrpljenost policijskih snaga nakon duljeg razdoblja čestih mobilizacija. Kada se policajci i žandari angažiraju gotovo svakodnevno, njihova se raspoloživost i sposobnost odgovora na novu veliku krizu smanjuju. Rezultat je, prema analizi francuskog lista, bio očit: policija i žandarmerija našle su se u brojčanom zaostatku pred velikim brojem ljudi koji su sudjelovali u nasilju. Na pojedinim su lokacijama snage reda bile prisiljene povlačiti se, pri čemu su ostavljali dijelove gradskih središta nezaštićenima.
U Lyonu su se razmjeri sigurnosnog sloma očitovali na trgu Bellecour, gdje policija nije uspjela uspostaviti stabilnu liniju obrane pred nasilnom masom. Pripadnici snaga reda suočavali su se s pirotehničkim sredstvima ispaljenima prema njima i napadima, a suzavac nije bio dovoljan da zaustavi sukobe. U nastalom kaosu aktivisti i pljačkaši probili su se kroz policijske linije te razbijali i zapalili povijesnu zgradu turističkog ureda. Slične su se situacije ponavljale i na drugim lokacijama u gradu, uključujući područje mosta Guillotière i gradske vijećnice. Prema izvješćima koja je pregledao Le Monde, u Lyonu je bilo angažirano oko 800 pripadnika snaga reda, no do 1.30 u noći na nedjelju opljačkano je gotovo 200 trgovina. Policija se, navodi list, istodobno suočavala s mirnim prosvjednicima, organiziranim aktivistima sklonima nasilju i skupinama oportunističkih pljačkaša.
U Bordeauxu je nasilje zahvatilo i rezidenciju prefektice regije Nova Akvitanija Sophie Brocas, koja je već u nedjelju priznala da su snage reda bile preplavljene događajima. Prema njezinim riječima, napad se razvio iznimno brzo. U zgradi su razbijeni i prevrnuti predmeti, dok su oko nje ostali razbacani razbijeni lonci za cvijeće i izgorjeli predmeti. U intervenciji su korišteni i specijalci RAID, vodeni top te oklopno vozilo žandarmerije Centaure, kojim su potiskivane barikade. Brocas je navela da je u Bordeauxu bilo angažirano oko 400 pripadnika snaga reda. Gradonačelnik Thomas Cazenave ocijenio je da su raspoložive snage bile nedostatne s obzirom na broj ljudi i razinu nasilja. Zatražio je i raspravu o tome bi li buduće prosvjedne rute trebalo udaljiti od središta grada kako bi se bolje zaštitili građani, trgovci i sami prosvjednici.
U Marseilleu je tijekom dana opljačkano više od 300 trgovina. U središtu grada razbijeni izlozi bili su prekriveni daskama, a oštećeni su i bankomati. Među prvim metama bila je trgovina telekomunikacijskog operatera SFR na aveniji Canebière, nakon čega su uslijedili napad i pokušaj podmetanja požara u sjedištu gradske policije te upad u gradsku vijećnicu nešto nakon 12.30. Prema podacima prefekture, tijekom dana bilo je angažirano 434 pripadnika nacionalne policije i 240 pripadnika specijalnih policijskih postrojbi CRS. Policijski sindikati, međutim, upozoravaju da se nasilje počelo razvijati rano ujutro, prije nego što su sve planirane snage bile raspoređene.
"Reći da je sigurnosni raspored bio nedostatan očito je. Vrlo brzo smo bili nadjačani", rekao je Bruno Bartocetti, nacionalni predstavnik policijskog sindikata Unité. Njegov kolega iz sindikata UNSA-Police Rudy Manna upozorio je da nitko nije predvidio koliko će rano nasilje početi. Nakon prve pljačke trgovine SFR-a na aveniji Canebière uslijedili su napad na sjedište gradske policije i upad u gradsku vijećnicu, a snimke događaja koje su se širile društvenim mrežama privukle su i druge pljačkaše. "Dogodio se efekt snježne grude", rekao je Manna. Gradonačelnik Marseillea Benoît Payan kritizirao je postupanje policije tijekom nereda. "Od snaga unutarnje sigurnosti tražilo se da se sukobljavaju s mirnim prosvjednicima i bacaju suzavce na srednjoškolce, dok su trgovine bile opljačkane", rekao je. Prema privremenim podacima koje prenosi Le Monde, u Marseilleu, Lyonu, Bordeauxu i Parizu tijekom nereda upotrijebljeno je više od 19.000 granata.
Francuske vlasti još nisu objavile detaljan pregled broja policajaca i žandara raspoređenih u pojedinim gradovima 17. listopada. Nije poznato ni zašto raspoložive snage nisu bile dovoljne da spriječe pljačke i nasilje, unatoč upozorenjima obavještajnih službi na moguću eskalaciju. Upravo bi podaci o rasporedu policije trebali pokazati jesu li problem bili pogrešne procjene odaziva, nedovoljan broj angažiranih snaga ili zakašnjela reakcija na nerede.
Kristina (20) stopirala na mostu, Luka je mučio i ubio francuskim ključem: Poslije otišao na kavu pa tvrdio da je čuo glasove
Otvori KEKS Pay
