Oni koji su vješti u spajanju dodatnih slobodnih dana oko blagdana i praznika ni u 2016. neće imati priliku da tu vještinu raskošno upotrijebe u svoju korist. Jer, blagdani i praznici baš su se rasporedili i smjestili u malo “nezgodne” dane. Naime, od 14 blagdana i praznika čak 10 ih pada u dane vikenda ili oko vikenda. Točnije, po tri ćemo slaviti u nedjelju (Uskrs, Praznik rada i Božić) i ponedjeljak (Uskrsni ponedjeljak, Velika Gospa i Sveti Stjepan), a po dva u petak (Nova godina i Dan domovinske zahvalnosti) te subotu (Dan državnosti i Dan neovisnosti).
Samo četiri blagdanska neradna dana padaju usred tjedna. Dva u srijedu (Sveta tri kralja i Dan antifašističke borbe), a po jedan u utorak (Dan svih svetih) i četvrtak (Tijelovo). Sve to znači da kombinatorikom možemo “ušićariti” samo šest radnih dana koje dodatno možemo pretvoriti u neradne. No utješno može biti i to što ćemo zbog blagdana koji padaju u petak i ponedjeljak u godini koja je tek započela imati pet produženih vikenda koji će trajati tri dana. A najveći kombinatorski “ulov” moglo bi biti razdoblje od 5. do 15. kolovoza jer bi se tada, u zamjenu za pet radnih dana, ljetni godišnji odmor mogao protegnuti na 11 dana.
>> Nema dosade do početka nastave
Opet plakanje kako ne možemo nešto ušičarit, a sutra opet plakanje kako su svi oko nas nepošteni i kradu. Eh jadnog li novinarstva. U UK praznici se zovu Bank holiday (jer banke ne rade), jer ako praznik pada u tjednuu englezi ga sele na ponedjeljak osim Božića i Nove godine. Svi ostali praznici se sele na ponedjeljak. Na taj način nitko ništa neće usićariti. Uposlenici će dobiti slobodan dan, a privreda ne prekinuti radni tjedan.