Naslovnica Vijesti Hrvatska

Obljetnica: 'Krvavi Uskrs' na Plitvicama 1991. godine

Ove godine Uskrs je 31. ožujka, istog datuma kao i prije točno 22 godine kada su na Plitvicama srbočetnički pobunjenici ubili policajca Josipa Jovića
29. ožujka 2013. u 09:40 0 komentara 1258 prikaza
Krvavi Uskrs
Foto: Screenshot Youtube

Ove godine Uskrs je 31. ožujka, istog datuma kao i prije točno 22 godine kada su na Plitvicama srbočetnički pobunjenici ubili policajca Josipa Jovića, prvu žrtvu Domovinskog rata. Taj će događaj u hrvatskoj povijesti ostati upamćen kao "Krvavi Uskrs".

Akciji na Plitvicama prethodile su slične provokacije domaćih srpskih pobunjenika u Pakracu, Glini, Petrinji, Jasenovcu, potpomognutih snagama JNA koja se sve otvorenije stavljala na stranu srpskih terorista i nadolazećoj velikosrpskoj agresiji osmišljenoj i dirigiranoj iz Beograda.

Burna politička previranja, mitinzi o navodnoj srpskoj ugroženosti, balvani na cestama, eksplozije u dvorištima i kućama Hrvata i prijetnje bile su sastavni dio hrvatske svakodnevice početkom 1991. godine, i bilo je jasno kako je rat za neovisnost i obranu Hrvatske neizbježan. Jedine oružane formacije koje je Hrvatska tada imala bile su postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova, čije su specijalne postrojbe bile jezgra buduće Hrvatske vojske.

Pobunjeni Srbi na Plitvicama i akcija hrvatske specijalne policije

Pobunjeni srpski teroristi u ponedjeljak 25. ožujka 1991. organizirali su tzv. "miting istine" na Plitvicama, na kojem se zahtijevalo da Nacionalni park Plitvička jezera ostane u sklopu tzv. SAO krajine. U utorak skupština općine Titova Korenica donosi nezakonitu odluku o smjeni rukovodstva Nacionalnog parka, a na Plitvice dolazi pun autobus Martićevih milicajaca iz Knina i smješta se u privatnim kućama u Titovoj Korenici kako bi onemogućili prosvjed djelatnika NP-a koji se ne slažu s odlukom o pripojenju fantomskoj srpskoj tvorevini.

Petnaestak naoružanih kninskih milicajaca upada u upravnu zgradu Nacionalnog parka kako bi provelo odluku o pripojenju tzv. krajini, a u plitvičkom naselju Mukinje srpski teroristi bacaju eksploziv na privatnu kuću u vlasništvu Hrvata. Na koranskom mostu osvanula je zastava tzv. SAO krajine i Jugoslavije.

Ovakav razvoj situacije zahtijevao je odlučnu akciju hrvatskih redarstvenih snaga kako bi se uspostavio pravni poredak na tom području. Pozvano je nekoliko stotina pripadnika specijalne postrojbe MUP-a Rakitje, kojom je zapovijedao kasniji načelnik GSOS-a RH general zbora Josip Lucić, specijalne postrojbe MUP-a Kumrovec te antiterorističke jedinice Lučko. S nekoliko autobusa, kombija i osobnih vozila te jednim transporterom kolona s hrvatskim specijalcima krenula je prema Plitvicama u ranim jutarnjim satima 31. ožujka. 

Jutro je bilo izrazito maglovito, a kada se kolona približila NP-u Plitvička jezera, hotelu i pratećim objektima, naišli su na barikade na cesti te je na njih otvorena vatra iz okolne šume. U jedan od autobusa kojim je upravljao tada 33-godišnji Ljubo Česić Rojs uletjela je tromblonska mina, no srećom nije eksplodirala jer osigurač nije bio izvučen. Šest redarstvenika tom je prilikom ranjeno, a uslijedilo je hitro izlaženje iz vozila, zalijeganje uz cestu te odgovor na neprijateljsku vatru.

Sukob s pobunjenim srpskim teroristima potrajao je nekoliko sati, pri čemu su pobunjeni Srbi prisiljeni na povlačenje. Prema službenim policijskim zapisnicima uhićeno je devet osoba, među kojima i Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a i Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara. Oni su navodno "slučajno" tuda prolazili jer su krenuli na sastanak u Korenicu. Kod obojice je pronađeno vatreno oružje. Zapovjednik akcije Josip Lucić kasnije je izjavio kako je u svim vozilima na koje su tamo naišli i kod svih "civila" pronađeno oružje i municija te kako u tom trenutku, kada su napadnute snage hrvatske policije na Plitvicama, nije bilo "slučajnih prolaznika"

Pogibija Josipa Jovića i nagovještaj krvavog rata

Unatoč činjenici da je akcija bila uspješna te da je na Plitvicama uspostavljen red, "Krvavi Uskrs" ostat će upamćen po prvoj hrvatskoj žrtvi. U akciji je poginuo prvi hrvatski redarstvenik Josip Jović, a sedam pripadnika specijalne policije je ranjeno.

Prema riječima suboraca, Jović je bio najistureniji u napadu, pucao je u smjeru pošte. Iako je na sebi imao pancirku, netko od terorista ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela. Kola hitne pomoći stigla su u trenu, a nakon dužeg čekanja ukrcan je u sanitetski vojni helikopter no, bilo je prekasno. Dvadesetdvogodišnji Josip Jović bio je prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu.

Akcija specijalnih postrojbi MUP-a na Plitvicama bila je ograničenog karaktera, i u usporedbi s kasnijim operacijama malena opsegom, no bila je uspješna i bila je prva takva akcija. Hrvatske snage pokazale su da su sposobne uvesti red na svome teritoriju, što je imalo i snažan pozitivan psihološki odjek. Plitvice su, reći će njezin tadašnji zapovjednik Lucić, na neki način ujedinile u sebi i sve ostale dotadašnje akcije specijalne policije, u Pakracu, Glini, Petrinji, Jasenovcu, Karlovcu... a pogibija Josipa Jovića, prve hrvatske žrtve, tu na Plitvicama daje joj iznimnu važnost.

Plitvice su nagovijestile kako će bitka za hrvatsku slobodu i samostalnost biti teška i krvava, što se ubrzo nakon toga, nažalost, pokazalo točnim.

Mala škola financija
Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.