Američki predsjednik Barack Obama izjavio je u petak da će Amerika “morati donijeti neke odluke” radi balansiranja privatnosti i sigurnosti energično braneći projekt PRISM kojim su NSA i FBI pratili komunikaciju milijuna ljudi putem interneta, e-maila i društvenih mreža. “Nitko ne prisluškuje vaše telefonske razgovore. Ono što vlada radi provjeravanje je telefonskih brojeva i trajanja poziva, traži linkove koji bi mogli ‘identificirati potencijalne klijente sklone terorizmu’”.
Predsjednik uvjerava Amerikance da je svrha projekta spriječiti terorističke napade, ali mnogima je teško povjerovati da se takva špijunaža ne koristi i u privatne i političke svrhe, nadgledanje novinara, pa možda i poslovnih kontakata. Analitičari su složni da je Obama suočen s najvećim skandalom od dolaska na vlast. Projekt PRISM, naglasio je predsjednik, pomogao je u otkrivanju terorističkih planova o napadima, a sada je takva metoda ugrožena jer su otkriveni “top tajni alati”.
Bogata tajna arhiva
Uza znanje devet najvećih svjetskih internetskih kompanija – Microsofta, Yahooa, Googlea, Facebooka, PalTalka, AOL-a, Skypea, YouTubea i Applea – pratila se sva internetska komunikacija. No dok oni to demantiraju štiteći svoje poslovne interese i profit, Obama poručuje da se nisu kontrolirali Amerikanci, nego strani državljani. Dok se svi zapleću u mrežu laži i kontradiktornosti, direktor NSA-a James R. Clapper potvrdio je točnost novinskih navoda i jasno rekao da se kontrolira pristup svim serverima.
Govoreći da je cilj projekta PRISM štititi nacionalnu sigurnost Amerike, Obama međutim nije otkrio javnosti nikakve pojedinosti o nadzoru tog sustava, što je u demokraciji najvažnije pitanje. Komentirajući najnoviji skandal njegove administracije prije susreta s kineskim predsjednikom u Kaliforniji, Obama je, složni su komentatori, izgledao prkosno i čak ljutito smatrajući da ništa loše ne radi. No teško je potom bilo prozvati kineskog predsjednika za cyberšpijunažu. Nacionalna sigurnosna agencija bilježila je telefonske razgovore stotina milijuna Amerikanaca svaki dan, stvorili su baze podataka preko kojih se može saznati jesu li osumnjičeni teroristi bili u kontaktu s ljudima u SAD-u.
Prikupljali su audio, videomaterijale, fotografije, e-mailove i pretraživanja po internetu nadajući se da će otkriti potencijalne teroriste. Dok se Obama brani da je takve metode naslijedio od Georgea Busha, javnost traži odgovore na pitanje koliko je zaštićena njihova privatnost i tko ima odgovornost procijeniti što je sumnjivo i ugrožava li sigurnost. U Kongresu su podijeljena mišljenja o projektu PRISM, a stručnjaci za ustavno pravo prozivaju Obamu, koji je radio kao profesor ustavnog prava, da uime otkrivanja terorističkih prijetnji krši osobna prava građana. “Mislim da će američki narod shvatiti da postoje kompromisi koji su uključeni kad se borimo protiv terorizma. Važno je prepoznati da ne možete imati 100 posto sigurnost i onda imati 100 posto privatnost i nula posto neugodnosti. Morat ćemo kao društvo napraviti neki izbor. A sve što ja mogu reći jest da ti programi doprinose našoj sposobnosti da predvidimo i spriječimo moguće terorističke aktivnosti. Ne gledaju se imena ljudi i ne sluša ih se”, poručio je Obama.
Ostavka tužitelja
Bivši kongresnik Pete Hoekstra i demokratski senator Joe Manchin zatražili su ostavku državnog tužitelja Erika Holdera. Nekoliko internetskih tvrtki, uključujući Apple i Facebook, tvrdi da vladi nisu davali izravan pristup svojim serverima bez sudskog naloga. No, njihov angažman i dalje ostaje nejasan. Osnivač Facebooka Mark Zuckerberg ohrabrio je vladu da bude transparentnija u vezi s programima kojima se koristi kao bi očuvala sigurnost građana i njihova prava.
>>Facebook i Google se brane: Nismo dali pristup tajnim službama!
