Sa zakašnjenjem od nekoliko godina hrvatska Vlada odobrit će obnovljeni zahtjev MORH-a o raspisivanju natječaja za gradnju prototipa ophodnog broda za potrebe hrvatske Obalne straže.
– Pripremljeni su uvjeti natječaja, očekujem da će ga Vlada 1. rujna raspisati, u trajanju do 4 mjeseca – kaže ministar obrane Ante Kotromanović.
Objašnjava da će, kada bude izabran izvođač, tijekom 2013. prototip biti sagrađen, a u prvoj polovici 2014. obavit će se sva potrebna testiranja broda.
Tada će izvođač dobiti i idući posao, serijsku gradnju iduća i istovrsna četiri ophodna broda. Jedan od glavnih uvjeta natječaja bit će da izvođač treba sam financirati gradnju prototipa, a onda će ga MORH otkupiti. Računa se da će izrada prototipa stajati približno 10 milijuna eura.
Tko ima reference
Model 1 plus 4 ophodna broda nije novost, s njim su se neuspješno bavili i prošli ministri Branko Vukelić i Davor Božinović. Prethodna premijerka Jadranka Kosor obećavala je da će tako zaposliti i hrvatska brodogradilišta. I sadašnjoj vladi na umu je ista stvar - da flotila ophodnih brodova bude sagrađena u nekom od hrvatskih brodogradilišta.
U planu je bilo da će poslove podijeliti dva brodogradilišta s potrebnim referencama u gradnji ratnih brodova, Kraljevica i splitski Brodosplit, odnosno njegova sestrinska tvrtka BSO (specijalni objekti), koja ima iskustvo gradnje više vrsta ratnih brodova i podmornica. No, Kraljevica je otišla u stečaj.
– Moramo vidjeti koja su hrvatska brodogradilišta uopće spremna graditi te brodove – kaže i ministar Kotromanović.
Očekuje se da će se na natječaj javiti još neki hrvatski izvođači. Iskustva s gradnjom patrolnih brodova ima i tvrtka Adria-Mar koja je u hrvatskim brodogradilištima već proizvela šest brzih patrolaca i izvezla ih u Libiju, premda se ti brodovi razlikuju od onoga koji će naručiti MORH, koji traži brod dulji od 30 metara i da bude od čelika.
Dug 42 metra, čeličan
Naime, Hrvatska se opredijelila za opciju gradnje ophodnih brodova s čeličnim nadgrađem, tako da se taj brod u slučaju potrebe može preoblikovati i u ratni.
Brodovi će se graditi prema projektu zagrebačkog Brodarskog instituta, s obzirom na to da je MORH taj projekt sufinancirao s nekoliko milijuna kuna, kažu u ministarstvu.
Prema projektu, radi se o brodu dugom do 42 metra, širokom 8 metara, istisnine nešto manje od 300 tona, brzine oko 28 čvorova, s posadom od 14 članova i autonomijom plovidbe od 10 dana.
Od naoružanja nosit će, izgledno je, strojnice od 12,7 mm te pramčani top od 20 mm, koji je jeftiniji i, smatraju u MORH-u, dovoljan za poslove nadzora i patroliranja tzv. ZERP-om odnosno morem središnjeg i južnog Jadrana, što će biti primarna zadaća ophodnih brodova.
Kotromanović objašnjava da su ti brodovi neophodni Hrvatskoj, s obzirom na preuzimanje odgovornosti nakon uspostave schengenske granice EU.
– Južni Jadran tada postaje izložen, a poslovi ophodnih brodova su zaustavljanje ribarica, krijumčarskih glisera, izbjeglica, upada terorista, ali ima i “javne” funkcije - spašavanje brodolomaca i nadzor nad onečišćenjem, primjerice – objašnjava ministar. U Hrvatskoj postoji barem pet tvrtki koje su sposobne sagraditi takve brodove, pa će one sigurno inzistirati na javnom i transparentnom natječaju, jer ti brodovi postaju i dobar izvozni potencijal.
Otvori KEKS Pay
Ajde, fala Bogu. Put do Brijuna biti će brži, time manje stresan za Opačić-Stazić turističku agenciju!