U ponedjeljak mi je jedan znanac javio da će me premijer predložiti za
svoj savjet, ali dosad me nitko iz Vlade i Vladinih službi nije zvao.
Zovu me samo novinari – kaže dr. Ante Čičin Šain, prvi hrvatski
guverner i jedan od sedam ekonomista za koje je premijer rekao da su
pristali ući u njegov savjetnički tim.
Sanaderov
krizni tim
Prosvjednici
s Facebooka: Želimo normalan život i poštenu državu
J.
Kosor pozvala HSU na sastanak o božićnici
Vlada RH nije zabranila dječje darove i božićnice
Hod po oštrici noža
Dr. Čičin Šain nije bio jedini “savjetnik” koji je iz medija doznao za
novi profesionalni angažman. Ravnateljica Ekonomskog instituta i jedina
žena s premijerove liste dr. Sandra Švaljek rekla je da još nema
informacija o savjetu, a o tom tijelu nije se želio izjašnjavati ni dr.
Željko Lovrinčević sve dok ne bude znao više.
Ni dr. Žarko Miljenović, savjetnik guvernera HNB-a, nije davao
komentare. Jedino dr. Ljubo Jurčić nije bio iznenađen jer se s
premijerom dogovorio da u to tijelo uđe kao predsjednik Društva
hrvatskih ekonomista. – Moja je obveza da kao intelektualac i ekonomist
iznesem viđenje rješenja osobi koja kreira ekonomsku politiku – kaže
Jurčić koji vjeruje da je povezivanjem s Društvom hrvatskih ekonomista
riješio dvojbu o svojoj prisutnosti među Sanaderovim savjetnicima.
Nije to, kaže, ni put do njegova ulaska u Sanaderovu vladu i napuštanja
SDP-a. Stanje je takvo da zahtijeva da svi zbijemo glave, kaže Jurčić.
Iz SDP-a ističu da se ne protive Jurčićevu angažiranju “da u teškim
okolnostima pomogne Vladi”. No, postavljaju pitanje njezine sposobnosti
te napominju da “Vlada zove u pomoć ljude koje je do jučer
kvalificirala kao socijalističke ekonomiste.
Dr. Ante Čičin Šain upozorava da je Hrvatska kao i sve periferne zemlje
u delikatnoj situaciji. – To je kao hod po oštrici noža, ne smijemo
skliznuti ni lijevo ni desno – kaže Čičin Šain koji se suzdržao od
komentara premijerovih poteza, no dodaje da je manevarski prostor
zemlje naše veličine i razvijenosti objektivno sužen.
Dvije škole
Padu kupovne moći trebalo bi se oduprijeti tako da potičemo državnu
potrošnju, ali tu postoje ograničenja koja nameće vanjski dug i platna
bilanca. Jedna od ključnih dvojbi koja prati proračun 2009. jest to
treba li povećavati manjak u državnoj blagajni ili ga rezati. Ni
prozvani savjetnici ne dijele isti stav. Jurčić zastupa teze suprotne
Sanaderovim i onima većine ostalih kolega. Država mora preuzeti trošak
krize na sebe, a deficit služi tome da se taj trošak ravnomjernije
rasporedi, ističe dr. Jurčić.
Suprotno tome, dr. Švaljek kaže da država mora ići prema uravnoteženom
proračunu jer je pristup financijskim institucijama otežan. Ako se
država bude dodatno zaduživala, uzet će raspoloživ kapital privatnom
sektoru i građanima, a to treba spriječiti, upozorava Švaljek. Glavni
ekonomist RBA Anton Starčević kaže da Vlada mora zamrznuti plaće jer se
proračun drukčije ne može zatvoriti.
– Nitko ne može prognozirati što će se za tri mjeseca dogoditi s
međunarodnim financijama – kaže Starčević. – Hrvatska više nema
prostora za novo zaduživanje, stoga politika uravnoteženog proračuna
nema alternative – kaže i dr. Mladen Vedriš koji je očekivao poziv u
savjet.
Jurčić odgovara da njegovi kolege ekonomisti vjeruju da se globalni
financijski sustav može popraviti, ali to je “izgubljena bitka”. Treba
biti spreman, kaže, i za mogućnost da se zatvori dotok stranog kapitala
te da se dug koji stiže na naplatu neće moći refinancirati.
SANADEROV KRIZNI TIM
Nisu ni znali da su u Vladinom savjetu
