Nije kasno presudi li Ustavni sud o švicarcu i nakon izbora

presuditi ce oni sami sebi, kad ljudima bude dosta svega. pa ce se spojiti skupa i poceti zdizati njihove zadruge u zrak. ali onda vise ne bude smjesno.

Postoji li iti jedan plan, zakon, odluka ove nesposobne Vlade da nije bila upitna ili već pala pred nekim od sudova????

Novinaru, za koga nije kasno? Čiji si ti ? Večernji i slične novine treba sa žutom trakom označiti i treba bojkotirati ako želite točne i društveno odgovorne novine.

Jurasiću a što je sa retroaktivnošću definiranja promjenljive kamate...Postoji pravomoćna presuda o nezakonitosti ugovora o kreditu..Zašto Ustavni sud ne bi ukinuo te ugovore...Bankama je omogućeno da naknadno ugovore fiksni i promjenljiv dio ugovora..Znači da jedna ugovorna strana uopće nije mogla pregovarati o uvjetima kredita...Tu Vam ne smeta retroaktivnost Ako banke smatramo poduzećima kao i drugima( a nisu jer im je business case regulatorno namješte , jer im se jamči za kreditne plasmane, jer se do određenog iznosa jamči i za štednju a trošak sanacije će se popeti na 13,5 mlrd. dolara , ne plaćaju PDV na svoje proizvode) onda ne bi smjele prodavati jedan proizvod (Eure i CHF) a isporučivati drugi proizvod a to su kune Ako banke daju kredit u eurima i CHF-u i da se i same zaduže onda nema prigovora POstoji ustavno načelo ravnopravnosti na tržištu...Nabrojao sam barem 5,6 područja u ovom postu gdje je ta ravnopravnost narušena... Znaš ti Jurasiću dobro da sam u pravu...ali gazde je ipak iz Austrije

Ustavni sud će donijeti svoj pravorijek barem godinu, a vjerojatno i duže od podizanja tužbe. Jako će teško dobiti ono što traže nakon jednoglasne odluke Sabora Takva odluka je obaveza i za buduću vladu bez obzira iz koje stranke bude bila, a porez na aktivu je legitimno sredstvo sanacije ev. takvih troškova jer postoji u nizu zemalja EU. Bankama bi bilo bolje da ovo "progutaju",a li očito se Austirjancima to ne sviđa. Budemo videli.

Niwrad daj se ne sramoti Novac se stvara iz obveze dužnika da vrati kredit (a odakle vjerovniku novac koji posuđuje) Pa čovječe stvarno se sramotiš... Vjerovnik bi trebao moći posuditi samo zarađen novac a ne stvoren iz zraka... Novac sec se stvara iz zraka u bankarskom sektoru(naravno i tu postoji hijerarhija)...u cijelom svijetu postoji konsenzus oko toga problema... Ali stvarno ti je originalno objašnjenje

Pretpostavljam da su se mnogi upitali kako nastaje novac i tko ga štampa. Zanimljiva djelatnost! Ali sigurno je barem to pod nadležnosti države, odnosno naroda kojeg bi država trebala predstavljati. Moram vas razočarati štovani ljubitelji Europske Zajednice. Naime, Lisabonski sporazum kaže sljedeće: Article 111a Without prejudice to the powers of the European Central Bank, the European Parliament and the Council, acting in accordance with the ordinary legislative procedure, shall lay down the measures necessary for the use of the euro as the single currency. Such measures shall be adopted after consultation of the European Central Bank.”. Vrijednost jedne valute je upravo u njenoj ekskluzivnosti. SECTION 4a THE EUROPEAN CENTRAL BANK Article 245a 1.    The European Central Bank, together with the national central banks, shall constitute the European System of Central Banks (ESCB). The European Central Bank, together with the national central banks of the Member States whose currency is the euro, which constitute the Eurosystem, shall conduct the monetary policy of the Union. Znači da privatno poduzeće vodi monetarnu politiku Europske Unije. A što je sa suverenosti, odnosno koja se država odrekla monetarne suverenosti? 3.    The European Central Bank shall have legal personality. It alone may authorise the issue of the euro. It shall be independent in the exercise of its powers and in the management of its finances. Union institutions, bodies, offices and agencies and the governments of the Member States shall respect that independence. Europska Centralna Banka (privatno poduzeće) je nezavisna u obavljanju svojih ovlasti i upravljanju svojim financijama. Sve institucije Unije moraju poštovati tu nezavisnost. (!?) Article 128 (ex Article 106 TEC) 1.    The European Central Bank shall have the exclusive right to authorise the issue of euro banknotes within the Union. The European Central Bank and the national central banks may issue such notes. The banknotes issued by the European Central Bank and the national central banks shall be the only such notes to have the status of legal tender within the Union. Europska Središnja Banka (ponavljam: privatno poduzeće) ima isključivo pravo izdavanja novčanica unutar Unije. Pa da vidimo kako nastaju te toliko u Hrvatskoj željene novčanice. Europska Unija zaželi 10 milijardi eura i to javi Europskoj Centralnoj Banci. Oni štampaju tu količinu novca a zauzvrat dobiju isto toliko državnih mjenica sa kojima se Unija obvezuje da će isti taj novac vratiti, uz kamate. Naravno novac se ne posuđuje po njegovoj realnoj vrijednosti, papir + tinta + troškovi štampe, nego po nominalnoj vrijednosti. Znači novac je nastao iz duga, i u tome je poanta svih naših problema. Umjesto da suverena država, koristeći svoju monetarnu suverenost, izdaje novac prema potrebama investicija ona se zadužuje kod privatnih bankara u naše ime. Da li nam je to netko objasnio? Da li nas je netko pitao da li se želimo odreći monetarne suverenosti? A da li postoje monetarno suverene zemlje i kako se odražava ta suverenost na njih? Možda možete i sami malo potražiti, sad kad vam se uvukao crv sumnje.

Gotovo svi misle da banke posluju tako da posuđuju novac koji su dobili kao polog od ljudi koji žele štedjeti. Dakle ja položim 1000 eura i za to dobijem, pretpostavka, 2% kamate a banka posudi taj isti novac uz kamatu od, recimo, 8%. Razlika je zarada i, da je tako, ništa ne bi bilo čudno. Vjerovali ili ne, nije tako. Banke jednostavno stvaraju novac iz ničega, odnosno sa nekoliko klikova mišem. Kako je to moguće? Jednostavno, statistička je činjenica da je papirnati novac u opticaju između 3 i 8% volumena kapitala (procjene su različite ali ne prelaze 8%) koji cirkulira u cijelom svijetu. Isto tako je činjenica da kada uzmete kredit na kuću niti jedna banka vam neće dati vreću punu novaca. “Prebaciti” će vam novac na račun, dati će vam čekovnu knjižicu i tako će papir i brojevi krenuti u opticaj. Malo će tko vidjeti taj papirnati novac e vi najmanje. Netko će reći da ček ima vrijednost jer za njega možemo kupovati. Točno, i upravo je u tome problem: vrijednost čeka proizlazi iz igre među bankama (koje razmjenjuju “obećanja plaćanja”), iz njihovog saučesništva, iz obmane, iz neznanja. Ovaj perverzni mehanizam stvaranja novca iz ničega zove se “Seigniorage” drugog stupnja (engleski termin za kojeg ne znam hrvatski prijevod, ali u suštini znači “danak feudnom gospodaru”). Mnogi će se upitati kako je to moguće, pa ipak postoje državne centralne banke koje bi trebale nadgledati poslovanje privatnih banaka. A ako one ne rado dobro svoj posao tada imamo i Europsku Centralnu Banku (BCE). Na njihovom čelu su guverneri, zar ne? Etimologija nam kaže da ta riječ proizlazi iz latinskog gubernator koji opet vuče korijen iz grčkog kybernetes, kormilar, obično se koristi za državne službenike raznih funkcija. Sve nas nekako upućuje da je riječ o državnim strukturama koje se i te kako brinu o interesima naroda. Ne znam kako je u Hrvatskoj, to ćete vi provjeriti, ali evo kako stvari stoje u Italiji i u Europi: Dioničari Talijanske Centralne Banke (Banca d’Italia): Intesa Sanpaolo S.p.A. – 30.3% UniCredito Italiano S.p.A. – 15.7% Banco di Sicilia S.p.A. – 6.3% Assicurazioni Generali S.p.A. – 6.3% Cassa di Risparmio in Bologna S.p.A. – 6.2% INPS (jedina državna institucija) – 5.0% Banca Carige S.p.A. – 4.0% Banca Nazionale del Lavoro S.p.A. – 2.8% Banca Monte dei Paschi di Siena S.p.A. – 2.5% Cassa di Risparmio di Biella e Vercelli S.p.A. – 2.1% Cassa di Risparmio di Parma e Piacenza S.p.A. – 2.0% Cassa di Risparmio di Firenze S.p.A. – 1.3 I još neke banke u ne tako velikim postocima. Možemo slobodno zaključiti da “guverner” Talijanske Banke nije nikakav guverner nego predsjednik upravnog odbora jednog privatnog poduzeća pošto su svi dioničari, osim jednog (5%), privatne banke. A što je sa Europskom Centralnom Bankom? Dioničari su: Bank of Germany – 23,40% Bank of French – 16,52% Bank of England – 15,98% Bank of Italy – 14,57% Bank of Spain – 8,78% Bank of Netherlands – 4,43% Bank of Belgium – 2,83% Bank of Sweden – 2,66% Bank of Austria – 2,30% Bank of Greece – 2,16% Bank of Portugal – 2,01% Bank of Finland – 1,43% Bank of Denmark – 1,72% Bank of d’Irleland – 1,03% Bank of Luxembourg – 0,17% Zanimljivo, zar ne?

Gotovo svi misle da banke posluju tako da posuđuju novac koji su dobili kao polog od ljudi koji žele štedjeti. Dakle ja položim 1000 eura i za to dobijem, pretpostavka, 2% kamate a banka posudi taj isti novac uz kamatu od, recimo, 8%. Razlika je zarada i, da je tako, ništa ne bi bilo čudno. Vjerovali ili ne, nije tako. Banke jednostavno stvaraju novac iz ničega, odnosno sa nekoliko klikova mišem. Kako je to moguće? Jednostavno, statistička je činjenica da je papirnati novac u opticaju između 3 i 8% volumena kapitala (procjene su različite ali ne prelaze 8%) koji cirkulira u cijelom svijetu. Isto tako je činjenica da kada uzmete kredit na kuću niti jedna banka vam neće dati vreću punu novaca. “Prebaciti” će vam novac na račun, dati će vam čekovnu knjižicu i tako će papir i brojevi krenuti u opticaj. Malo će tko vidjeti taj papirnati novac e vi najmanje. Netko će reći da ček ima vrijednost jer za njega možemo kupovati. Točno, i upravo je u tome problem: vrijednost čeka proizlazi iz igre među bankama (koje razmjenjuju “obećanja plaćanja”), iz njihovog saučesništva, iz obmane, iz neznanja. Ovaj perverzni mehanizam stvaranja novca iz ničega zove se “Seigniorage” drugog stupnja (engleski termin za kojeg ne znam hrvatski prijevod, ali u suštini znači “danak feudnom gospodaru”). Mnogi će se upitati kako je to moguće, pa ipak postoje državne centralne banke koje bi trebale nadgledati poslovanje privatnih banaka. A ako one ne rado dobro svoj posao tada imamo i Europsku Centralnu Banku (BCE). Na njihovom čelu su guverneri, zar ne? Etimologija nam kaže da ta riječ proizlazi iz latinskog gubernator koji opet vuče korijen iz grčkog kybernetes, kormilar, obično se koristi za državne službenike raznih funkcija. Sve nas nekako upućuje da je riječ o državnim strukturama koje se i te kako brinu o interesima naroda. Ne znam kako je u Hrvatskoj, to ćete vi provjeriti, ali evo kako stvari stoje u Italiji i u Europi: Dioničari Talijanske Centralne Banke (Banca d’Italia): Intesa Sanpaolo S.p.A. – 30.3% UniCredito Italiano S.p.A. – 15.7% Banco di Sicilia S.p.A. – 6.3% Assicurazioni Generali S.p.A. – 6.3% Cassa di Risparmio in Bologna S.p.A. – 6.2% INPS (jedina državna institucija) – 5.0% Banca Carige S.p.A. – 4.0% Banca Nazionale del Lavoro S.p.A. – 2.8% Banca Monte dei Paschi di Siena S.p.A. – 2.5% Cassa di Risparmio di Biella e Vercelli S.p.A. – 2.1% Cassa di Risparmio di Parma e Piacenza S.p.A. – 2.0% Cassa di Risparmio di Firenze S.p.A. – 1.3 I još neke banke u ne tako velikim postocima. Možemo slobodno zaključiti da “guverner” Talijanske Banke nije nikakav guverner nego predsjednik upravnog odbora jednog privatnog poduzeća pošto su svi dioničari, osim jednog (5%), privatne banke. A što je sa Europskom Centralnom Bankom? Dioničari su: Bank of Germany – 23,40% Bank of French – 16,52% Bank of England – 15,98% Bank of Italy – 14,57% Bank of Spain – 8,78% Bank of Netherlands – 4,43% Bank of Belgium – 2,83% Bank of Sweden – 2,66% Bank of Austria – 2,30% Bank of Greece – 2,16% Bank of Portugal – 2,01% Bank of Finland – 1,43% Bank of Denmark – 1,72% Bank of d’Irleland – 1,03% Bank of Luxembourg – 0,17% Zanimljivo, zar ne?

HDZ se pokušava pokazati kao vlast proorbanovskog tipa a ne sljede ga u konkretnim ekonomskim primjerima u niti jednom slučaju...

Pazi ovog Lalovca “‘Ajde da vidimo i taj presedan da idu protiv jednoglasne odluke Sabora.” Pa pobogu, Ustavni sud bi zakone trebao mjeriti aršinom Ustava, a ne time je li neki zakon izglasan jednoglasno ili ne. Prosto je nevjerovatno koliko je ovaj Lalovac politički i pravno nepismen.

@djurex Nemoj tumačiti stvari koje ne razumiješ. Novac se ne stvara iz ničega nego iz obveze dužnika da vrati kredit. Kad banka na temelju svojih raspoloživih rezervi odobri krediti činjenica je da je nastao fiat novac. Međutim ujedno je nastalaala i obveza korisnika kredita. Drugim riječima - novac ili pravo na kupnju roba i usluga nije proizašlo iz ničega nego iz obveze dužnika da svojim budućim angažmanom vrati posuđeni novac i tako stvari vrati u ekvilibrij. Kad se kredit vrati prethodno stvoreni fiat novac je uništen.

svi mi koji smo uzeli kredit znali smo što potpisujemo,,,, ja sam znao kako to niste znali svi vi

Već neko vrijeme kruži prilično pouzdana informacija (Hrvatska je 'selo' i sve se zna) da je HDZ sa Ustavnim sudom dogovorio rušenje zakona u tjednu nakon izbora. Na glasanju u Saboru ih gotovo nije bilo, od 40-tak odsutnih zastupnika daleko najveći broj je HDZ. Također, nisu se odmah izjasnili o podršci zakonu, nego čekali da se dogovori rušenje pa onda mlako podržali. Sve je kristalno jasno - dvije najveće banke vodi HDZ-ov kadar, Ustavni sud je dio HDZ-ove korupcijske hobotnice i služi im za obračun sa političkim protivnicima i kao čuvari bankarskog kartela.

U biti se radi o ocjeni ustavnosti devizne klauzule kao takve, što je nedavno Vrhovni sud ustanovio da je zakonski 100 % OK. Dodatan apsurd je da je Lalovac krenuo "tumbati" kredite iz jedne u drugu deviznu klauzulu, bez pitanja banaka - što je iz aviona vidljivo kao kršenje zakona i ugovornih odnosa i nema sumnje da će ispred Ustavnog suda trebati staviti prom. znak Crna točka jer tu se karamboliralo desetak esdipi plus hanes zakona pa će tako i ovaj... Inače, radi se o golemoj svoti - neotplaćenih kredita u chf protuvrijednosti ima 23 mlrd kn cca, što odgovara ugrubo Karlovac Split AC pa sad zamislite što će i kako će biti kad banke dobiju spor protiv RH odnosno za tu cifru konverzije, moglo se napraviti 2-3 Pelješka mosta. A ne da država pruža ruku onima koji su se halapljivo zadužili preko svake mjere, kao da sutra ne postoji. Kako je doista bilo tih godina, pročitajte sami tako da ubacite u tražilicu: Švicarci su sve do 2010. bili u plusu, rugali se eurima...