Nepravda se ne smije ispravljati većom nepravdom
4286 kuna. Toliko po zaposlenom stoji predizborni potez SDP-a
Komentari 14
Svaka čast novinarki što je smogla hrabrosti pa ustati protiv populističkog poteza Lalovca, kojeg osobno mori kredit od 135 tisuća CHF iz 2008. pa je pun dovitljivosti da stvari prelomi preko koljena, po sistemu lako je tuđim gloginje mlatiti. I uvijek se jedno zaboravi - ti isti dužnici, slijedom tih istih kred. ugovora, kod tih istih banaka, danas proglašenih bezdušno lihvarskim, su sve do 2010. godine bili u povoljnijoj otplatnoj poziciji nego dužnici s euro ili kn kreditima. Tko meni ne vjeruje, nek utipka u tražilicu: Švicarci su sve do 2010. bili u plusu, rugali se eurima... Dobit će na br. 1 članak s usporednim analizama otplatnih rata i uštede nisu bile male, par sto kn u njihovu korist na nekoj tipičnoj rati od 2 tisuće kn. Uz napomenu, da ovo "rugali se eurima" je dio novinskog naslova, Bože sačuvaj da bih osobno pomislio da se oni, danas tako jadni, cerekali onima s eurskim ili kn kreditima. Sjetimo se, kamata na tipičan CHF kredit je bila 4 %, a na eurske 6-7 %. Onda ih ništa nije smetalo, banke nisu morale dokazivati da su se zaduživale u CHF, nisu rasle ni glavnice kako su otplaćivali rate - jer su, bilo je povoljnije jelte, primijenili isti izračun otplate kao i banka - platiš ratu, oni ti proporcionalno umanje glavnicu u protuvrijednosti CHF, kako se to inače radi - prvo razdoblje otplate se vraćaju većinom kamate, manja otplata glavnice. Sad, kad je nepovoljan tečaj CHF, e sada kreće novokomponirana otplatna shema i sve se preračuna u kn i onda vriska da oni plaćaju rate, a glavnica im raste. Pa što onda ne idu dritto u odvj. ured tužiti banku zbog lihvarenja, jedva će dočekati odvjetnici da uđu s njima u to sudovanje. Eh, ali tamo bi im rekli Carta canta i u ugovoru stoji da je etalon otplate CHF, a ne kn - i da je falš računica! I da je Vrhovni sud nedavno konstatirao da je devizna klauzula 100 % u skladu s zakonom. Uglavnom, da se objavi još i foto album nekretnina, terenaca, jedrilica (što za osobne potrebe, što za charter) i ostalih lipih stvari koje su kupljenje tim kreditima - e narod bi izašao na ulice, mislim porezni obveznici na čiju grbaču će Lalovac sve to strovaliti...
Sad olaksice...tako da se poslje izbora mogu opet zaduziti....divno...to kao u grckoj...neko ce vec platiti....Imam i ja dug...ko ce ga platiti...mogu li se prijaviti???Molim neka mi se javi gdje....
Ovaj si Lalovac previše dopušta. Mi kao porezni obveznici, trebali bi imati pravo glasa o tome gdje naš novac ide. A ne oni su opet danas dirli drugi mirovinski stup bez da je itko znao za to.
Sve će to platit hrvatski obveznici... Najgora Vlada ikad!
Nisu sve banke davale kredite u CHF. Ako osam banaka koje su lihvarile povećaju cijene usluga, građani će moći prebaciti svoje račune u preostale banke. Slažem se da lihvarima ne treba dati olakšice.
nikad gora vlada-ova slucajna vlada je totalna katastrofa i steta sto su uspjeli doci u mogucnost radit to sto rade !! nikad vise sdp
vidim neki se komentari brišu a samo neki dopuštaju-bravo admine...
Zakon koji preferira jednu grupu gradjana je u direktnom sukobu s Ustavom. Ukoliko doista ovaj zakon bude izglasan, onda je na predsjednici da ga posalje na Ustavni sud na ocjenu ustavnosti.
Porezna olakšica za banke u visini 7 miliardi eura državu će stajati oko 1,4 mlrd. eura jer neće dobiti to kao porez. Banke su na temelju nezakonitih kamata dosad zaradile oko 3 milijarde kuna iz švicarskih kredita i još 22 milijarde iz ostalih kredita te je država dobila milijardu kuna tzv. prljavog novca koji sada samo treba vratiti bankama, a one građanima.
Da postoji pravde i poštenja na ovom svijetu, o Islandu bi se na dugo i na široko pisalo po medijima. Da postoji želja za izlazom iz ekonomske krize sve zemlje, osiromašene dobro isprobanim sustavom „zdrpi i zbriši“, bi pratile Island u stopu. Otkrijte kako je malena zemlja na sjeveru Europe postala trn u oku bankarskoj mafiji koja s lihvarskim kamatama i zakonima “na njihovoj strani,” uništava i kontrolira globalnu ekonomiju. Kako bismo znali kako je Island u samo šest godina uspio učiniti ono što mi ne možemo u dvadeset, pogledat ćemo što se zapravo dogodilo na medijski prešućivanom krajnjem sjeveru Europe. Island je do 2008. godine slovio za jednu od najprosperitetnijih i najstabilnijih zemalja na planeti. Osim stabilne ekonomije, zadovoljnih i bogatih građana, država se doimala jednako jako i moćno, što je često izazivalo zavist ostatka Europe. No, odjednom i bez ikakva prethodna upozorenja (baš onako kako se to dogodilo i u SAD-u 2001.), propale su i bankrotirale tri najveće komercijalne islandske banke, a Islanđani su shvatili kako su ostali bez ušteđevina i kako su de facto postali dužnici banaka u Nizozemskoj, Danskoj i Velikoj Britaniji. Islanđani nisu bili letargični, kao recimo Hrvati i Hrvatice danas, kada su saznali da im je država bankrotirala zahvaljujući burzovnim špekulacijama premijera i ministara. Islandska revolucija o kojoj mi ne znamo gotovo ništa. Oni su prvo ODLUČILI NE PLAĆATI VANJSKI DUG bez obzira što im je do kraja 2008. državni dug narastao za 80% posto zahvaljujući dodatnim zateznim kamatama od 8,5 milijardi eura, Islanđani su na koncu grcali u dugovima od nevjerojatnih 50 milijardi eura. U kratkom roku 320.000 Islanđana je dugovalo šest puta više novca od (BDP-a) bruto domaćeg proizvoda, nitko nije mogao naslutiti da će građanski neposluh i gotovo potpuna internacionalna medijska šutnja pomoći građanima ove male otočne državice da srede ne samo vladu, već i neke od najjačih internacionalnih banaka kako bi ponovno „stali na noge.“ Nakon što su građani Islanda raspustili parlament i vladu i počeli ekspresno suđenje svima koji su upropastili državu, konsolidirali su svoju Nacionalnu banku i stvorili su određeni sustav dnevne aukcije za državnu valutu kako bi izbjegli utjecaje vanjskih banaka i kako bi održali svoju vlastitu valutu bez stvaranja hiperinflacije. Bez obzira na pritiske iz EU banke, a naročito razbješnjenih bankara iz Nizozemske i Velike Britanije, Islađani se nisu dali razjediniti niti potkupiti. Ova malena otočna zemlja je u pravom smislu slomila zube bankarskih kradljivaca, prvenstveno zahvaljujući nevjerojatnoj želji i upornosti građana da ne nasjednu na smišljene zakulisne financijske igre.
Onda je od svake te nekretnine jedan dio moj...kad idemo to upisat u papirologiju??
zvuči tako kad se ovako napiše članak. ali samo ću pitati novinarku i ostale komentatore (mikrogrizzlia se ne isplati komentirat) - da li ovaj izračun znači da ukoliko se ne usvoji ovaj prijedlog spašavanja dužnika u CHF znači da će svakom zaposlenom porast plaća, odnosno da će jednokratno dobiti 4286 KN od iste te države? pa naravno da ne - stoga ovaj potez ne ide direktno na uštrb poreznih obveznika, a indirektno ide kao i bilo koji drugi ekonomski potez ove vlade - zašto se onda ovakvi članci ne pišu za sve poteze vlade-nek se izračuna koliko kuna se izbija svakom zaposlenom u bilo kojem drugom potezu vlade-to bi bilo fer i objektivno novinarsvo a ne ovako, kvazi objektivno a pristrano
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Lalovac je u permanentnom sugobu interesa u ovom predmetu, jer ima kredsit u šficarcima. Samo "Totalni naivine i oni zainteresirani, kojima to odgovara" mogu progutati onu " to će stajati banke...." To će stajati nas, građane ove zemlje. Imeni jemeni je kreditu Eurima težak, iz prostog razloga što se ekonomska situacija u Hrvatskoj pogoršala. S druge pak strane , netko je ostao bez posla i banka ga zbog kredita u Eurima,koji ne može plaćati baca na cestu. Dva "aršina za prava građana u Hrvatskoj a jedan za obveze, svi ćemo to plaćati," to je jedina istina. Znam involvirani u ovu priču neće se sa mnom složiti, no oni koji misle svojom glavom imaju stav sličan mojem. Platiti ćemo gospodo ovaj "predizborni spin"