Ono što znaju sve žene koju su se mogle poistovjetiti s glavnim likom knjige Sophie Kinsele znakovita imena "Šopingholičarka" i svi muškarci koji mogu uočiti uzročno-posljedičnu vezu između astronomskog računa na kreditnoj kartici i ormara bolje polovice koji puca po šavovima, dobilo je i službenu dijagnozu. Šopingholizam je psihički poremećaj, točnije ovisnost koje se teško riješiti. Podaci su to koje je podastrlo Sveučilište u Torontu koje je za naručioca Wharton's Jay H. Baker Retail Initiative i Verde Group provelo studiju uobličenu u disertaciju "Men Buy, Women Shop." Zaključci te studije potvrđuju da oko deset posto stanovništva zapadnog svijeta boluje od šopingholizma, a većinu "pacijentica", gotovo osam posto, čine žene. No i jednom i drugom spolu ovisnom o kupnji zajednički je motiv.
Emotivna praznina
– Ovisnost o kupnji, kao i druge ovisnosti, popunjava neku emocionalnu prazninu. Ti ljudi u trenutku kada kupe nešto što im i ne treba, osjete ispunjenost i zadovoljstvo. No ono je kratkotrajno i gotovo uvijek praćeno grižnjom savjesti koje se onda šopingholičari rješavaju novom kupnjom. Riječ je o začaranom krugu iz kojeg se teško izvući – kaže psihologinja dr. Ljubica Uvodić Vranić i dodaje:
– Takve impulzivne kupnje, osim kratkotrajna zadovoljstva donose i povećan stres jer naime i ova ovisnost košta. A što imaju manje novca, veća im je emocionalna rupa, a razina aspiracije raste.
Međutim, kao i svakom ovisniku, šopingholičaru(ki) teško je dokazati da zapravo ima problem koji zahtijeva liječenje. Smatra se da uobičajena, svakodnevna kupnja prelazi u bolest kada se pretvori u stalnu psihičku potrebu i pritisak te preraste financijske mogućnosti. Osobe koje pate od tog poremećaja prelaze kreditni limit, zadužuju se, a nerijetko i kradu, a do toga dolaze jer misle da se ljudska vrijednost procjenjuje materijalnim dobrima kao što su stan, kuća, auto...
Uvjereni su da se društveni status postiže kupnjom luksuzne robe. Istraživanja američkih psihologa, koji se najviše bave ovom, jednom od novijih ovisnosti, pokazuju da je uzrok ovog psihičkog poremećaja često u ranom djetinjstvu. Nedostatak samopouzdanja u toj dobi može uzrokovati osjećaj osamljenosti koji se uklanja kupnjom.
Skrivanje od obitelji
– U zreloj dobi takve osobe ne znaju prebroditi stres, ljutnju, depresiju i druge negativne osjećaje nego ih kompenziraju kupnjom – kaže dr. Uvodić Vranić. Često se događa da šopingholičar kupi proizvod koji mu nije potreban, ali je na "akciji", pa poslije kupnje osjeća ispraznost ili očaj zbog potrošena novca te nerijetko i sakrije kupljenu robu ili laže o pravoj cijeni. Upravo financijske posljedice, dugovi na karticama i minus na računu navedu osobu da potraži stručnu pomoć, a često je obitelj potakne na liječenje. Liječi se, kao i druge vrste ovisnosti, psihoterapijom, a iznimno rijetko i medikamentima.
hrvati imaju telefone a nemaju kaj za jesti-tu jos pise: imaju ih po dva, pas mater u americi gdje su skoro zabadava osim iphona a minuta kosta nesto malo vise nego nista i svega 3/4 djece ima telefone, ponavljam djece, u hrvatskoj nema ni jednog koji ga nema, to me podsjeca na ono kajs am cuo od moga pokojnog jape kad je pricao za nekog zagrebcanaca i rekao ono kaj je od njega cuo: kupit cu novi ficu pa makar mi djeca nece imat kaj jesti-pljask