Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Nekad moćna zemlja bogata naftom danas je u teškoj gospodarskoj situaciji

Unatoč tome što je već 40 godina pod sankcijama, Iran je danas respektabilna zemlja u svakom smislu. Unatoč učestalim prijetnjama Izraela i SAD-a da će napasti Iran, analitičari ne vjeruju da bi vojna intervencija protiv Irana mogla rušiti vlast, štoviše, mogla bi je samo ojačati
03. siječnja 2020. u 19:00 36 komentara 24127 prikaza
Prosvjed u Iranu
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/8

Islamska Republika Iran u najtežoj je ekonomskoj situaciji u posljednjih 40 godina, ali za to nije kriva vlada u Teheranu, nego SAD i Donald Trump, kazao je iranski predsjednik Hasan Rohani ističući kako se zemlja danas suočava s najvećim pritiskom i ekonomskim sankcijama nakon Iranske revolucije koje im je nametnuo američki predsjednik Donald Trump. Prema priznanju iranskog predsjednika Rohanija, Iran je u dvije godine od prodaje nafte izgubio više od 200 milijarde dolara što je uvelike utjecala na Iransku ekonomiju koja je u totalnom kolapsu. Međutim, unatoč teškoj situaciji, predsjednik Irana, Hassan Rohani povodom nove godine rekao je kako Iran neće pokleknuti i pobijediti će neprijatelja kao i uvijek do sada pozivajući Irance da budu strpljivi jer doći će bolja vremena.

Qassem Soleimani Eskalacija sukoba Trump naredio likvidaciju: Amerikanci u bombardiranju ubili moćnog iranskog generala

Četiri desetljeća od revolucije i nakon isto toliko godina raznih međunarodnih sankcija, prosječni Iranac siromaštvo, nezaposlenost, inflaciju i skupoću prepoznaje kao tekovine revolucije. Nekad je to bila moćna i progresivna zemlja bogata naftom, s ambicioznim kraljem koji je od nje namjeravao učiniti jednu od vodećih industrijskih zemalja svijeta. Iako Iranci danas žive u izuzetno teškoj situaciji i možda sami sebi postavljaju pitanje zbog čega su krenuli u revoluciju i rušili šaha Rezu Pahlavija, stari Iranci kažu da narod nije dobro živio ni pod šahom. Upravo su masovni prosvjedi i štrajkovi nezadovoljnih, koji su trajali cijelu 1978., natjerali šaha Rezu Pahlavija da s obitelji pobjegne iz zemlje u siječnju 1979., a milijuni su idući mjesec oduševljeno dočekali imama Homeinija.

VIDEO Hassan Haidar Diab o napadu SAD-a i ubojstvu Qassema Soleimanija: Iranci će sigurno odgovoriti

Islamska je revolucija službeno završila 1. travnja, kad je na temelju pobjede od 98,2 posto na referendumu proglašena Islamska Republika Iran. Većina analitičara, gledano iz današnje perspektive, tvrdi da je šah odgovoran i za revoluciju koja je dovela Homeinija na vlast. Vjeruju kako je, više od ikoga, čak i od Homeinija, šah bio arhitekt islamske revolucije, što je problem svih diktatora na svijetu koji s vremenom sami sebi iskopaju grob. Revolucionari su se okupili protiv korupcije, ekstravagancije i autokratske prirode Pahlavijeve vladavine te politike koja je pogodovala bogatima a štetila siromašnima, kao i ekonomske i kulturne dominacije nad Iranom i njegove eksploatacije od nemuslimana, posebno Amerikanaca. Demonstranti su tada uzvikivali parole kao što je “Nezavisnost, sloboda i islamska republika".

Qassem Soleimani NA RUBU RATA Iran se zakleo na osvetu: Tko je general kojeg je smaknuo Trump

Talačka kriza

Analitičari smatraju kako je uspostavljanje i pokoravanje ovakvoj islamskoj vladi bilo tako važno da je to bio izraz pokornosti bogu i čak neophodnije od molitve i posta, jer bez toga pravi islam ne bi preživio. Sukobi i netrpeljivost između SAD-a i Irana nisu od jučer i ne traju od dolaska na vlast Donalda Trumpa, koji pokazuje najveće neprijateljstvo prema Iranu. Naime, Iran se već 1979. sukobio sa SAD-om. U studenome te godine počela je diplomatska kriza kada je skupina iranskih studenata upala u američko veleposlanstvo u Teheranu i 52 taoca držala 444 dana. Nakon neuspjelih vojnih pokušaja oslobađanja i dugih pregovora, taoci su oslobođeni 20. siječnja 1981., kad je novi predsjednik Ronald Reagan u Washingtonu završio svoj inauguracijski govor.

FOTO Trump naredio likvidaciju: Amerikanci u bombardiranju ubili moćnog iranskog generala

Prosvjed u Iranu
1 / 6
Bombardiranje bagdadske zračne luke

Sukob sa SAD-om dodatno je eskalirao nakon što je iranska vlast preimenovala izraelsko veleposlanstvo u palestinsko, a ajatolah Homeini najavio kako će uništiti izraelsku državu nazivajući je zloćudnim rakom koji treba iskorijeniti. Iranske nevolje nastavile su se kada je 1980. Irak na čelu sa Sadamom Huseinom napao Iran, uz potporu i financiranje zemalja Zaljeva na čelu sa Saudijskom Arabijom, dok su ih naoružavali SAD, Francuska i Velika Britanija. Međutim, iako je taj rat trajao osam godina i odnio mnogo života te dodatno uništio iransko gospodarstvo, još je više učvrstio revoluciju. Tijekom cijele Homeinijeve vladavine odnosi sa Zapadom bili su loši. Predsjednik Mahmud Ahmadinedžad svojom ih je protuizraelskom politikom i inzistiranjem na iranskome nuklearnom programu pogoršao. Odmah nakon revolucije 1979., SAD je uveo sankcije Iranu, a 1995. ih je proširio. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda od 2006. donijelo je šest rezolucija kojima uvodi sankcije jer je Iran odbijao prestati s obogaćivanjem urana. Zapad strahuje da bi obogaćeni uran mogao biti upotrijebljen za proizvodnju nuklearnog oružja, a sve iranske vlasti uporno tvrde da je uran namijenjen mirnodopskoj upotrebi.

SVIJET STRAHUJE OD ŠIREG SUKOBA VIDEO Hoće li likvidacija iranskog generala otvoriti vrata pakla? 'Iranci će sigurno odgovoriti'

Povijesni sporazum sa šest svjetskih sila

S vremenom su sankcije, koje su uključile i zamrzavanje iranskih sredstava u inozemstvu te naftni embargo, potkopale iransko gospodarstvo, a novi iranski predsjednik, umjereni Hasan Rohani pristao je 24. studenoga 2013. na prijelazni sporazum s Europskom unijom i skupinom P5+1 u kojoj su SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija te Njemačka. Prema sporazumu Iran je u šestomjesečnom prijelaznom razdoblju trebao smanjiti obogaćivanje urana, a zauzvrat su obustavljene sankcije na iranski izvoz petrokemijskih proizvoda, na uvoz dobara i usluga za automobilsku industriju te uvoz i izvoz zlata i plemenitih metala.

Isto tako, Iranu je bio dopušten uvoz rezervnih dijelova za civilno zrakoplovstvo te servisiranje zrakoplova. EU i Skupina P5+1 obvezali su se i učiniti Iranu dostupnim 4,2 milijarde zamrznutih sredstava i to u pravilnim intervalima tijekom šestomjesečnoga razdoblja. Povijesni sporazum između Irana i šest svjetskih sila potpisan je 14.srpnja 2015. Kada su već svi pomislili da su dolaskom na vlast Hasana Rohanija spor i sukobi između Zapada i SAD-a s jedne strane i Irana s druge strane zauvijek završeni, situaciju se zakomplicirala dolaskom na vlast Donalda Trumpa koji je u svibnju 2018. objavio da se SAD povlači iz međunarodnog nuklearnog sporazuma kako bi spriječio Iran da razvije nuklearnu bombu te da će odmah ponovno uvesti gospodarske sankcije Teheranu.

Prosvjed u Iranu Situacija eskalirala Raste strah od Trećeg svjetskog rata, Iranci izašli na ulice

Iako šefica CIA-e Gina Haspel tvrdi kako Iran još uvijek poštuje dogovor iz 2015. o nuklearnom programu, Donald Trump je jednim od razloga izlaska iz sporazuma naveo upravo njegovo kršenje s iranske strane. Danas je društvo u Iranu podijeljeno na izrazito konzervativni dio koji zastupa vrhovni vjerski vođa, ajatolah Ali Hamnei, i drugi, pitomi i reformski koji predstavlja predsjednik Hasan Rohani. Unatoč tome što je već 40 godina pod sankcijama, Iran je danas respektabilna zemlja u svakom smislu. Unatoč učestalim prijetnjama Izraela i SAD-a da će napasti Iran, analitičari ne vjeruju da bi vojna intervencija protiv Irana mogla rušiti vlast, štoviše, mogla bi je samo ojačati.

Ajatolah Hamnei, kojeg je na mjesto vrhovnog vođe postavilo tzv. vijeće eksperata, nekad moćno tijelo u kojem sjede vjerski dužnosnici, danas je postao nedodirljiv i svemoćan. Osim što zapovijeda vojskom, policijom i obavještajnom službom, zapovjednik je i jedne od najelitnijih vojska na svijetu, iranske revolucionarne garde čiji je zadatak čuvanje ustavnog poretka Irana i koja uz rezervni sastav Basij, broji između 8 i 10 milijuna vojnika, koji su odigrali glavnu ulogu u porazu terorističke organizacije Islamske države u Siriji i Iraku, kao i u gušenju prosvjeda protiv Ahmadinedžada 2009.godine.

Zoran Mamić
DVA PUTA U SMRTNOJ OPASNOSTI
Život Zorana Mamića visio o koncu, tu nesreću preživi tek jedna od tisuću osoba
Solana Nin
SINERGIJA PRIRODE
Jeste li već otkrili kraljicu među solima?
  • marek1000:

    Islamska republika Iran? Uskoro ćemo mi gledati islamske republike Francuska, Engleska, Njemačka, itd. Nažalost to je neizbježno jer Europom upravljaju oni koji ju žele uništiti. I uspijevaju.

  • xaron:

    Za vladu Ajatolaha ,US, SArabija, Izrael... nisu neka opasnost. Takve vlade se urušavaju iznutra. Najgora vijest za tu vladu je da su im dżamije prazne te da su žemske osobe rijetkost. Narod gubi vjeru u Islam, što i nije iznenadjenje ... prikaži još! obzirom da mu je nametnut silom. Osim toga, Perzijska civilizacija je mnogo, mnogo starija od islama.

  • Avatar mileudarcina 1
    mileudarcina 1:

    Kad vam neprijatelj likvidira generala rat je objavljen nema tu neke velike mudrolije, doduše nije frontalni ali se postepeno razvija u frontalni, nešto kao kod nas sitne čarke pa opleti na veliko, naravno da Amerika ne smije trenutno ući u ... prikaži još!u direktan sukob jer nema podršku svijeta ali provocira sukob tj demonstrira silu, samo si zamislite da je Iran likvidirao nekog od Američkih generala iste minute Teheran bio bi sravljen sa zemljom, da ne dužim u svakom slučaju na ovom primjeru vidite i na više njih da i ne spominjemo Siriju, Irak, Libiju, itd itd ko je kome ušao u kuću radit red, ko je lopov a ko žrtva.