Vlada je u četvrtak rektorima i prorektorima naših sveučilišta drastično smanjila plaće (25 – 30%) – rektoru Sveučilišta u Zagrebu Aleksi Bjelišu plaća će sa 47.000 pasti na 35.500 bruto, što odgovara neto iznosu od oko 19.000 kuna. Dosad su rektori najvećih sveučilišta imali plaće daleko veće od predsjednika države, a mnogi prorektori zarađivali su bolje od premijera. Ubuduće će plaće rektora biti izjednačene s plaćom premijera, a plaće prorektora bit će u razini plaća pomoćnika ministra.
Zlorabili status
Smanjenjem plaća za 37 rektora i prorektora na sedam javnih sveučilišta i Katoličkom sveučilištu u Zagrebu Vlada na godišnjoj razini planira uštedjeti pet milijuna kuna. Do velikog rezanja plaća došlo je zato što ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović očito smatra da su rektori zlorabili status javnih službenika za koji su se izborili izmjenom zakona iz 2007., od kada su im se raznim dodacima plaće uvećale, tvrdi ministar, za nevjerojatnih 44 posto.
– Do 2007. rektori i prorektori bili su državni dužnosnici. Pozivajući se na autonomiju sveučilišta, tada su zatražili da im se status državnih dužnosnika zamijeni statusom javnih službenika, a tadašnja Vlada to im je odobrila. Time su rektori i prorektori dobili mogućnost da plaće povećavaju raznim dodacima koje kao državni dužnosnici nisu mogli – rekao je ministar Jovanović. Dodao je da smanjenje plaća nema nikakve veze s njegovim osobnim odnosima s pojedinim rektorima.
Rektori najvećih sveučilišta razumiju smanjenje plaća, jer, kažu, kriza je i njezin teret trebaju podnijeti svi.
– Postojeće plaće odredila nam je Vlada, ona je odlučila i o novima. Nemam ništa protiv toga, ali ne pristajem na to da nas se uspoređuje s pomoćnicima ili zamjenicima ministara. Mislim da je to neprimjereno i neprihvatljivo jer se time naša uloga, angažman u društvu, naša odgovornost i posao podcjenjuju – kategoričan je rektor sveučilišta u Splitu prof. Ivan Pavić. Kaže da je većina rektora obavila i obavlja vrlo složen i zahtjevan posao, da njihova uloga već odavno nije samo protokolarno predstavljanje sveučilišta nego da snose odgovornost za razvoj.
– Smeta mi što se ozbiljan i odgovoran posao svodi na razinu koja je daleko ispod – zaključuje Pavić.
Rektor sveučilišta u Rijeci Pero Lučin podsjeća da je već kazao kako bi trebalo smanjiti njihove plaće jer teret krize moraju snositi svi, no zanima ga odnos plaća u javnom sektoru.
– Nadam se da su oni koji su radili izračun plaća vodili računa o tome. Sveučilišta su ušla u reformu, rektori danas moraju biti poslovni, akademski i znanstveni menadžeri. Namjera da nas se stavi u rang pomoćnika ministra, od čega se očito odustalo, bila bi zaista uvredljiva – kaže Lučin.
Važna uloga u društvu
Svojim poslom, žali se rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, ne može se kvalitetno baviti jer "sve više vremena trošim na ispravljanje ili sprečavanje štete koju svojim postupcima nanosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja". Prof. Bjeliš svjestan je da je teško mjeriti važnost određenih pozicija, no uloga najjačih sveučilišta u razvoju zemlje izrazito je važna.
– Ako su napravili dobar posao, rektori su onda potplaćeni, ako nisu, onda su preplaćeni – komentira.
Ljutit je na resornog ministra za kojeg dodaje da je "sklon brzim rješenjima".
– Ono što je on inaugurirao – da osnovna plaća rektora ne smije biti veća od zamjenika ministra, odražava originalnost samog ministra. Ali, ovo nije prvi put da svojim potezima svrstava Hrvatsku na "izuzetno" mjesto u svijetu – kaže Bjeliš.
