Plan ujedinjenja pobunjenih Srba dovršen je pred Oluju: Nazor otkrio što piše u dokumentima
oru Hrvatske i BiH definirao kao velikosrpsku agresiju uzrokovanu ekspanzionističkom politikom čiji se kontinuitet može pratiti od sredine 19. stoljeća. Tada su nastala Načertanija, službeni program tadašnje srpske države
Komentari 14
Kao čovjek koji je živio u tim teškim vremenima i borio se u Domovinskom ratu, rekao bih kako je Nazor poprilično točno raščlanio i opisao te godine raspleta.
Podrška Nazoru i hvala mu na trudu
Naravno da je “dogovor u Karadorđevu” čista podvala i laž. Kad je netko toliko jači kao što je to bila Srbija i njena jna bila, naspram vojno potpuno nespremnoj Hrvatskoj uz embargo na oružje onda nema logike dogovarati se. To je isto kao kad bi se Golijat išao sa Davidom dogovarati.
Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari objavio je dijelove transkripta razgovora između Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića iz '91. godine. Milošević prepričava da je Franjo Tuđman opet pokrenuo pitanje podjele BiH. "Pisaću, naravno, nešto ozbiljnije na ovu temu, ali ovo je zanimljivo, stoga da podijelim. Dakle, datum je 26. 9. 1991. S. Milošević prepričava R. Karadžiću sadržaj sastanka održanog dva dana ranije između njega, V. Kadijevića i F. Tuđmana. Tuđman je taj koji im je prodao ideju podjele Bosne bez sumnje. To, naravno, ne amnestira srpsku politiku od zločina počinjenih protiv Bošnjaka i Hrvata u BiH i Hrvatskoj, ali pokazuje i Tuđmanovu spremnost da prihvati čak i okupaciju dijela Hrvatske, ako će zauzvrat dobiti dio Bosne", naveo je Suljagić na Twitteru. Objavio je i fotografiju dijela transkripta u kome se navodi: Radovan Karadžić: Možete li mi reći kako je jučer bilo? Slobodan Milošević: Pa, dosta dobro, ovako, išli smo na to da se zaista prvo stvori mir, da bi moglo da se traži solucija, a on je opet pokrenuo pitanje podjele Bosne. Radovan Karadžić: Opet! Slobodan Milošević: Da, da opet je pokrenuo. Ja sam mu rekao da on može da otvara sva ta pitanja, da možemo mi o svemu da razgovaramo, ali da mi ne možemo da razgovaramo o tome da se Srbi podijele. Radovan Karadžić: Ne, ne, ali na pravo, na osnovu prava naroda, može njegov narod ovde da kaže gdje će da živi. Slobodan Milošević: Apsolutno, apsolutno…
Doktor znanosti a napriča samo jednostavne pristrasne bajke...
U cijeloj priči ima problema i nelogičnosti, ali jedan posebno odskače: odakle vam da je rat u Hrvatskoj počeo 5. kolovoza 1990., kada se prvi sukob dogodio u Pakracu 1. 3. 1991.? Čak da se gleda i balvan-revolucija, ona je počela 17.8.1990., ali se to ne može nazvati početak rata jer nije bilo vojnog sukoba. Ili ćemo svaki sukob npr. navijača i policije nazivati "početkom rata"? Hoćemo li slanje vojske na hrvatsku granicu za nadzor ilegalnih useljenika (što stalno zazivaju Grmoja, Bulj, odnosno stranka MOST) nazvati početkom rata? Rata protiv koga? Sirije?! Molimo budimo ozbiljni i nemojmo pomicati datume ratnih sukoba kako nam odgovara, samo zato da bi neki članovi "zna-se" stranke postali branitelji (npr. Dragan Primorac) ili će nam se dogoditi da će neki "povjesničari" tvrditi da je 2. svjetski rat u Hrvatskoj započeo 1939. a završio... 1990.
U ovim vremenima opće zbrke, izbornih kampanja, uspješne kandidature za članstvo u Europskoj uniji, ali i sumnjivih „rješenja“ u pregovorima između Beograda i Prištine, pozvali smo Zvonimira Trajkovića, iskusnog političara, da za „Geopolitiku“ odgovori na neka važna pitanja za Srbiju i srpske interese. Zapad je od Miloševića tražio da zaustavi rat u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, a Srbija se tamo nije ni borila, niti su to bili ratovi, već sukobi niskog intenziteta. Predložio sam da se provede puna mobilizacija i da se u Hrvatsku pošalje impresivna vojna sila, jer i ratovi završavaju vojnom pobjedom - a onda ćemo u Zagrebu pitati gdje će živjeti 700 tisuća Srba koje Hrvati žele protjerati. Imate pravo zauzeti Sarajevo, a mi smo imali silu da ga zauzmemo za dva dana, ali nemate pravo držati ga pod opsadom tri godine i granatirati ga. Mogli su barem pročitati transkript gdje Amerikanci govore Tuđmanu da mu ne mogu pomoći ako Srbija uđe u obranu RSK s punim vojnim kapacitetom i gdje Tuđman odgovara da Srbija neće intervenirati, iako se obvezala braniti RSK svojom vojskom ako bude napadnuta. Američki odgovor na to je bio: „pa, ako je tako, onda imate naš pristanak da napadnete RSK.“
Klasić je bio dragovoljac i za Nazora je Svemirac. Dušan Bilandžić opisao je svoje sudjeovanje u hrvatsko-srpskoj komisiji koja je trebala odrediti hrvatsko-srpske granice u BiH. Bilandžić je pitao Mihailovića kako odrediti čiji je teritorij ako na njemu živi 50 posto Muslimana, 30 posto Hrvata i 20 posto Srba. Srbin je odgovorio da je to hrvatsko područje.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Nazor je vjerojatno jedan od najboljih tumača domovinskog rata, a i sam je bio branitelj.