Donald Trump i dalje nastavlja s agresivnom retorikom prema Kini zbog pandemije bolesti COVID-19. Sada je zaprijetio “prekidanjem svih odnosa s Kinom”.
Svoje prijetnje pojačao je riječima da ne namjerava niti razgovarati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Donald Trump i njegov šef za vanjsku politiku Mike Pompeo tvrde da je Kina u najmanju ruku slabo odgovorila na izazove novog koronavirusa SARS-CoV-2, a vjerojatno je, čak i uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije zataškavala razmjere epidemije na svojem teritoriju. Tvrdili su i da je virus zapravo ‘pobjegao’ iz istraživačkog centra u Wuhanu, što su odbacile američke tajne službe i svi relevantni virolozi i drugi znanstvenici.
“Poslali su nam kugu”
– Postoji puno stvari koje možemo učiniti. Primjerice, mogli bismo prekinuti trgovinske odnose – rekao je jučer Trump u intervjuu za Fox Business, što je bio tek nastavak nečega što je rekao dan ranije.
– Ako bismo to učinili, u cijelosti prekinuli odnose, uštedjeli bismo 500 milijardi dolara – naveo je Trump, za kojega je uvoz robe iz Kine naprosto izgubljen novac. Sada mu se više ne sviđa niti trgovinski ugovor koji je konačno uspio potpisati s Xijem u siječnju govoreći kako više nema to zadovoljstvo, da se tinta na dokumentu nije ni osušila, a iz Kine je došla ta ‘kuga’.
Po tom ugovoru, Peking se obvezao da će kroz dvije godine uvesti američkih roba i usluga vrijednosti najmanje 250 milijardi dolara, a Washington je trebao postupno odustajati od carina koje je ranije uveo na uvoz kineskih roba. Kinezi su takvu Trumpovu najavu jednostavno proglasili dijelom predizborne kampanje. Pa i malo više od toga.
– Takva ideja ne bi trebala iznenaditi one kojse još sjećaju Trumpove ideje da bi ljudima trebalo ubrizgavati dezinficijens kako bi se uništio novi koronavirus – piše u uvodniku državnog kineskog Global Timesa. Činjenica jest da su SAD u ozbiljnom trgovinskomdeficitu prema Kini koji iznosi čak 419,2 milijarde dolara za 2018. godinu. S uslugama je nešto bolje, tu su SAD u suficitu 41 milijardu dolara. Da nije baš sve u novcu slaže se i naš ekonomski analitičar Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
– Trump to radi zbog izbora koje bi sada zbog koronavirusa mogao izgubiti. I zato krivicu mora prebaciti na nekoga drugog. Pogotovo zbog njegove retorike s početka pandemije kada je tvrdio da će je brzo pobijediti pa je sada dojam da je potpuno promašio. No, to je kratkoročno, jer u međuvremenu su dvije zemlje ispod žita vratile na snagu više trgovinskih ugovora, poput uvoza američke soje u Kinu, pa onda one o proizvodnji informatičke opreme. Nije tako lako prekinuti te odnose, Amerika treba Kini, Kina treba Americi. Riječ je i o globalnoj problematici, proizvodnih lanaca, gdje je Apple sa svojim iPhoneom dobar primjer. Oni su se pokušali izmjestiti iz Kine, no to nije išlo jer Kina je usvojila proizvodnju brojnih dijelova za taj uređaj, ali u Kinu dolazi i dosta dijelova napravljenih u Americi, kao i za Huawei – rekao je Ljubo Jurčić.
Trgovina Kine i Amerike odvija se i preko Južne Koreje, Tajvana, Vijetnama, Njemačke
. – Ne radi se o linijskom lancu već o sustavu opskrbe nalik pauku gdje svi dijelovi dolaze u Kinu, a proizvodi iz Kine idu po cijelom svijetu – objašnjava Jurčić. Za Ameriku, ne samo za Trumpa, puno je već problem rastući utjecaj Kine.
– S ovim brojem stanovnika i proizvodnim kapacitetom koji je izgradila, a prešla je i kritičnu točku usvajanja tehnologije tako da se nezaustavljivo razvija. Tamo se godišnje odškoluje više od 20 posto inženjera – ističe Jurčić.
Javni pritisak, dogovor iza zavjesa
Amerika ipak još ima dominantnu prednost u svijetu kada se o novcu i imovini radi. No, SAD gledaju 50 ili 100 godina unaprijed. Njihovo je razmišljanje da ako Kina svoju proizvodnu moć pretvori o gospodarsku, financijsku i vojnu, tada će za 50 godina ona biti politički dominantna. I zbog toga Kina neće otvarati front gdje joj to nije potrebno, barem dok još više ne ojača, i na taj se način suprotstavlja američkoj dvostrukoj politici javnog pritiska, a dogovora iza zavjese.
– Ono što još treba uočiti jest da se u globalnim razmjerima Kina ponaša kao Amerika 50-tih godina prošlog stoljeća, a to je da i vojnom prisutnošću čuva svoje trgovinske puteve. Što se nas tiče, Kinezi Europu ne gledaju kao kontinent nego kao poluotok Azije – upozorava Ljubo Jurčić. Gotovo se uvijek u raspravama oko odnosa Amerike i Kine u kontekstu globalnih kretanja spominje kineska financijska moć, mogu li oni njome ključno utjecati na gospodarska kretanja u samoj Americi.
– Kina ima najveće devizne rezerve, oko tri tisuće milijardi dolara. S druge strane, njihov je bankarski sustav prema zapadnim pravilima vrlo krhak. Jer, Kina u prvom redu gleda na realno gospodarstvo, proizvodnju. Međutim, kada pogledamo kako se sada u koronakrizi ponašaju zapadne zemlje, vidimo da to nije u skladu s pravilima koje zastupaju institucije poput MMF-a – kazao je Ljubo Jurčić.
Kina ima jake adute u rukavu – najveći je strani kupac američkih obveznica i po Bloombergu u 2018 držala je 1200 milijardi dolara duga SAD-a.Strani analitičari smatraju da je Kina ovime pokazala tko je “glavni američki bankar”. Drugi, još jači adut je što Kina godišnje proizvede oko 105 tisuća tona rijetkih metala, što je 81 posto svjetske proizvodnje. Zabrana ili ograničenje na isporuku rijetkih metala iz Kine urušila američki tehnološki sektor. jer su rijetki metali u svakom pametnom telefonu, automobilu i zrakoplovu.
Ne ide preko noći, naravno, ali države bi mogle i trebale postepeno vraćati proizvodnju natrag.