Do jučer za Ivana Vilibora Sinčića nitko u državi nije znao. Iako je u veljači 2011. bio jedan od organizatora Facebook-prosvjeda protiv Vlade, taj mu je put svjetla reflektora oteo Ivan Pernar. Danas za tog mladog inženjera elektrotehnike iz Karlovca koji još nema ni 25 godina zna svaki punoljetni Hrvat. U kafiću u središtu Zagreba u kojem smo se susreli obraćaju mu se i nepoznati.
Godi li vam popularnost?
To je osjećaj velike odgovornosti, ali i opreza. Sve što napravim kao javna osoba lako može postati javna stvar. Ali nisam ni prije radio ne znam što pa da se sada moram mijenjati. Uvijek sam bio prirodan, normalan.
Mislite li se baviti politikom cijeli život?
Želim popraviti društvo, donijeti dostojanstven život našim ljudima, ispraviti pogreške koje prošle generacije nisu uspjele ispraviti i onda se baviti svojom strukom, elektrotehnikom i biologijom.
Živi zid treća je opcija u državi. Bojite li se da bi vam se moglo dogoditi isto što i ORaH-u, da ste neprirodno napuhnuti balon?
To nije balon, to je jedna vatra i ona gori sve jače i jače. Budemo li bacali drva na tu vatru, ona će rasti i dalje. Mirela Holy radila je loše poteze i njezina je popularnost bila više proizvod modernog, novog, zelenog i mladenačkog nego što je imala temelje u stvarnoj podršci. Više je tu bila stvar populizma. Jasno je da je tu riječ o produženoj ruci SDP-a.
Što ćete sa 400 tisuća kuna koje trebate dobiti od kampanje?
Dijelom novca pomoći ćemo onima kojima treba, a dio ćemo potrošiti na svoj program. Ali lakše je doći od 400 tisuća do milijuna nego od nule do 400 tisuća. Javljaju nam se ljudi koji bi htjeli uložiti u Živi zid. To su obični građani koji bi dali od svoje plaće ili od svojih manjih tvrtki.
Zašto ste protiv poreza na nekretnine?
Zato što se time kažnjavaju ljudi koji nešto imaju u svome vlasništvu. Dakle, onaj tko ima kuću ili vikendicu, to je budala, njemu treba uzeti. To je potez kojim Vlada i sve vlade koje su akumuliranom nesposobnošću dovele zemlju u ovo stanje žele još više produžiti sadašnju agoniju.
Iz vjerničke ste obitelji. Djed je htio da budete svećenik. A svejedno biste se obračunali i s Crkvom.
Nije to nikakav obračun. Zalažemo se za reviziju Vatikanskih ugovora jer Hrvatska u ovom trenutku ne može izvršavati sve što je tim ugovorom predviđeno. Nismo više u stanju.
Vjeronauk u školi – da ili ne?
Da, ali trebaju ga financirati vjerske zajednice.
Mislite li da će pobjeda Syrize imati utjecaja i na Hrvatsku?
To je pobjeda stanovništva, protesta protiv mjera štednje, presije iza koje stoje Njemačka, Berlin, Bruxelles, koji grčki narod tjeraju da vrati dugove koje ne može vratiti. Drago mi je da su Grci odabrali upravo Syrizu.
Iz Syrize su vas zvali u Atenu. Kada idete i s kim se nalazite?
Ne znam detalje. Oni su se meni javili. Pomno prate događaje u Hrvatskoj. Trenutačno razgovaramo o suradnji i događajima u Grčkoj, našem rezultatu.
Hoće li Živi zid u koaliciju s Božom Petrovom i Stipom Petrinom?
Želimo oteti što više mjesta SDP-u i HDZ-u te njihovim satelitima. Pozvali smo sve nezavisne liste, sve lokalne dužnosnike koji su imali rezultate. Pa i Petrinu i Petrova. Ali postoje problemi u suradnji jer nemaju jasan stav ni o HNB-u ni o monetarnoj reformi. Zato nije moguća ni suradnja s ORaH-om, ali i jer je izašao iz SDP-a.
Pa s kim onda možete?
To će odlučiti vodstvo Živog zida. Ako Petrina i Petrov odluče staviti u svoj program dio koji je nama bitan, bit ćemo bliže nekoj suradnji. A da uđe u koaliciju s HDZ-om i SDP-om, Živi zid bi nestao odmah sutra.
Kakva ćete biti oporba?
Konstruktivna i provokativna. Postavljat ćemo prava pitanja, a naši će se zastupnici odreći velikog dijela primanja te ćemo osnovati fond za pomoć potrebitima. Koristit ćemo svoj imunitet pri deložacijama.
To još nismo vidjeli, saborske zastupnike na deložacijama?
Nismo, iako smo neke zvali i obećavali su doći, ali nisu.
Kako biste riješili prosvjed u Savskoj?
Razgovarao sam s mnogim braniteljima i na njima se štedi. Mnogi od njih na to gledaju kao na nepravdu, gubitak dostojanstva. Nemoguće je namiriti potrebe branitelja, koji zaslužuju taj tretman, a da se ne riješi ukupno stanje u zemlji.
Zaslužuju li, prema vašem mišljenju, da uđu u Ustav?
Ako im je to važno i ako smatraju da to opravdava njihovo dostojanstvo, zašto ne bi bili u Ustavu. Rado bih podupro takvu inicijativu, ali treba vidjeti što točno žele i što stoji iza toga.
Stalno govorite o monetarnoj suverenosti. Što je to za Živi zid?
Problem je u HNB-u koji ne radi kao središnja banka nego kao mjenjačnica. Nema pravo direktno financirati državu. Trebao bi kontrolirati što rade privatne banke kojima je dao dozvolu da rade u Hrvatskoj.
Dakle, mijenjali biste Zakon o HNB i što, tiskali novac?
Ne, ne, zaboravite tiskanje novca. Novac se ionako elektronički stvara svaki dan u Hrvatskoj, ali samo kreditima u privatnim bankama. Dakle, bitno je tko taj novac stvara, za koga, koliko i pod kojim uvjetima. Ono što mi želimo jest da se vrati sustav u kojem bi središnja banka ponovno dobila pravo stvarati novac u određenim količinama i time direktno financirati državu. Mi imamo najgori model. Banka uopće ne stvara novac, nego kapital dođe izvana, a HNB ga razmijeni u kune i onda ga dalje plasiraju poslovne banke. Dakle, treba za početak ukinuti valutnu klauzulu, promijeniti eskontne stope, promijeniti zakon o brzim odnosima...
Ne mislite li da je ukidanje valutne klauzule riskantno s obzirom na niske rezerve?
Ne slažem se s guvernerom Vujčićem. On je pokazao da ne štiti interese građana nego bankara. Ukidanje valutne klauzule ne bi izazvalo tektonske poremećaje o kojima on govori. Ja ovim putem pozivam na javnu raspravu o tim pitanjima u kojima će se pojaviti stručni ljudi s obje strane.
Trebaju li onda po vama građani i štedjeti u kunama, a ne u devizama?
Građani imaju izbor. Kod nas trenutačno nije problem štednja, nego činjenica da su krediti vezani tečajem sa stranom valutom. Riskantno je uzimati kredite u valuti koja nije tvoja.
Stalno govorite protiv banaka. Što biste vi s njima, nacionalizirali ih?
Prije svega nam treba jaka domaća banka ili više njih. Dugoročan plan jest zabranjivanje sekundarne emisije kako bi banke samo posuđivale već stvoreni novac, a ne stvarale ga same. Kada bi im se oduzelo vlasništvo nad novcem, to bi bio efekt sličan nacionalizaciji. Za ovo se u Ujedinjenom Kraljevstvu bori organizacija Positive Money, a nedavno je i britanski parlament raspravljao o tome.
Za sve krivite banke, ali ne mislite li da su mnogi u banke ipak išli olako?
Nema ih tako puno kao što se želi nametnuti u javnosti. Mi takve ne branimo. Ljudi su uzimali kredite da otplate režije, jer su morali negdje živjeti. Dok je bila kreditna ekspanzija, vjerovali su da će takvo stanje potrajati. U Hrvatskoj je svaki šesti kredit neotplativ. Kada bi svaki 60. ili 600. kredit bio problem, onda bi to bio problem pojedinca. Ovako je to pogreška na razini sustava.
Koja je po vama stvarna cijena kune i kako biste riješili problem hiperinflacije da do nje dođe?
Kuna je prejaka barem 30% i taj je tečaj pokopao našu proizvodnju. Želimo li realnu ekonomiju, moramo imati i realan tečaj kune koji usto nije fiksan. Kada bismo ovog trenutka naglo oslabili kunu, velikoj većini proizvoda iz uvoza snažno bi porasla cijena. Ono što bi trebalo učiniti da se to sanira jest povećati primanja svima u državi. To se može samo novim novcem i puštanjem u optjecaj preko plaća, mirovina, a samom korekcijom izvoz će dobiti krila pa će biti prihoda i iz tog izvora.
A što bi EU na to rekao?
Moguće su manje sankcije EU, ali mi drugih rješenja nemamo. Osim propadanja. Tvrdnje o izolaciji zemlje neutemeljene su.
Zašto bi ljudi vjerovali Živom zidu? Prosjek godina u stranci je 30-ak, podupire vas rijetko koji ekonomski stručnjak.
Takozvani su nas ekonomski stručnjaci i doveli u ovo stanje. Već godinama predviđaju rast koji se nije dogodio i neće. Kada inženjer pogriješi u izračunu zgrade i netko pogine, ide u zatvor, a ovi tzv. stručnjaci mogu raditi kako god hoće bez sankcija. Narod bi trebao vjerovati Živom zidu jer smo pokazali da smo hrabri, da stojimo iza onoga u što vjerujemo, da smo spremni na žrtvu i da ćemo napraviti ono za što se zalažemo. Ne bismo odstupili dok to ne učinimo.
Dobro, ali ne postoji zemlja koja je izašla iz EU, NATO-a, počela tiskati novac, ukinula valutnu klauzulu i da je svima nakon toga bilo bolje.
Prvo što nam treba jest stav prema Bruxellesu. Nemamo ni primjer pobjede Syrize. To je ono što me svi pitaju, što očekujete da će se dogoditi ako Grčka izađe iz EU. Ne znamo. Diljem Europe javljaju se novi pokreti te će kad-tad netko morati biti prvi i napraviti nešto što nitko prije nije. Mislim da će to biti Syriza.
Nije li to ipak preveliko kockanje?
Ne. Vidite što kaže Merkel. Ako Syriza hoće iz eurozone, pustit ćemo je. Prije godinu dana to je bilo nezamislivo. Ako se jedan narod politički odlučio za jednu opciju i ako je to volja naroda, oni znaju da nema te politike ili pritiska koji to može spriječiti. Zato su morali prijeći na novu retoriku i to ćemo sve više viđati diljem EU. Zaduživanje je put koji ne vodi nikamo. Netko će se kad-tad naći pred zidom.
Pred Živim zidom.
Da, pred Živim zidom.
Dragi Sincicu u redu je kad sprecavate delozaciju obitelji koje su upale u probleme ne svojom krivnjom,ali nije u redu da ne kontrolirate koje delozacije sprjecavate?kako mozete sprjecavat delozaciju obitelji koja nije vratila kunu kredita koji je podigla,a kredit joj je vracao branitelj invalid i to trinaest godina!