Riječ je o strateškom i jednom od najvećih željezničkih projekata danas u Hrvatskoj, za koji je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo sredstva iz CEF instrumenta, a čijim će se završetkom osigurati postizanje brzine od 160 km/h na cijeloj dužini dionice. Uz to će se povećati sigurnost osuvremenjivanjem signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, uz modernizaciju elektrifikacijskog sustava. Projekt predviđa i ukidanje željezničko-cestovnih prijelaza i izvedbu križanja s drugim prometnicama u dvije razine te izgradnju zidova za zaštitu od buke, što će također pridonijeti sigurnosti na ovoj dionici željezničke pruge.
Projekt je vrijedan 350 milijuna eura, od čega se 241.346.218,00 eura sufinancira iz CEF instrumenta, a HŽ Infrastruktura d.o.o. kao korisnik projekta provodi radove na cijeloj pružnoj dionici duljine 42,6 km kao i objektima, od kojih je najzahtjevniji željeznički most preko rijeke Drave u Botovu.
U tijeku je potiskivanje željezničkog mosta preko Drave i gradnja cestovnih nadvožnjaka i vijadukata na trasi, a pružni radovi izvode se između Križevaca i kolodvora Koprivnica, čija rekonstrukcija je predviđena projektom. Kolodvor Mučna Reka također očekuje rekonstrukcija s prenamjenom u stajalište. Ukidaju se postojeći kolodvori Drnje i Botovo, grade nove kolodvorske zgrade Lepavina i Novo Drnje. Ujedno se obnavljaju i rekonstruiraju postojeća stajališta Majurec, Vojakovački-Kloštar, Carevdar i Sokolovac uz izgradnju novog stajališta Peteranec.
U sklopu projekta rekonstrukcije povećati će se kapacitet željezničkog prometa te kvaliteta usluga kroz izgradnju novih perona, nadstrešnica, pothodnika i parkirališta za automobile i bicikle, a koji će biti prilagođeni za pristup osobama smanjene pokretljivosti. Povećat će se kapaciteti za prijam vlakova u kolodvorima te će se omogućiti prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m i putničkih vlakova duljine 400 m. Istovremeno, modernizacijom na dionici Križevci - Koprivnica - državna granica i susjednoj dionici Dugo Selo – Križevci, put od Zagreba do mađarske granice i obrnuto bit će skraćen na 50 minuta.
Modernizacijom hrvatskoga dijela Mediteranskog koridora, kojim se kroz Hrvatsku prebacuje najveći dio tereta, luka Rijeka će ostvariti vezu visokog kapaciteta s Mađarskom i dalje prema srednjoeuropskim tržištima. Nadalje, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će i dalje poticati konkurentnost okolišno prihvatljivog željezničkog putničkog prijevoza i u skladu s prioritetima, nastaviti s daljnjom obnovom željezničke infrastrukture na kojoj ostaje najveći naglasak u desetljeću pred nama.
