Za vinički dvorac Opeka, u kojem su stolovali grofovi Bombelles i koji posljednjih nekoliko desetljeća ubrzano propada, itekako postoji namjena. Trebao je biti sjedište Regionalnog ureda Europskog šumarskog instituta (EFI), najvažnije znanstvene šumarske institucije u Europi, sa sjedištem u Finskoj, bez koje se po pitanju šumarstva i drvne industrije u Bruxellesu ništa ne odlučuje.No razrađeni projekt koji su podržali Sarajevo, Banja Luka, Beograd, Podgorica, Budimpešta, Skopje i Tirana, tavori u ladicama ministarstava.
Podrška d’Ansembourga
Nakon serije članaka Večernjeg lista u kojima smo otkrili da nećak posljednjeg grofa Bombellesa, nizozemski državljanin iz Versaillesa Jan d’Ansembourg traži proglašenje njegove smrti i povrat zavjetne kapelice, kao i da je sa stanovište struke sve spremno za obnovu dvorca, ali se traži njegova namjena, javno su istupili dr. sc. Miroslav Benko i Vladimir Kurečić. Prvi je od 2004 do 2010. godine bio ravnatelj Hrvatskog šumarskog instituta (HŠI), a drugi je načelnik obližnjeg Petrijanca (i, kaže, vinički zet) te je bio saborski zastupnik od 2003. do 2007.
- Gurali smo taj projekt, jedan u političkim krugovima, a drugi svojim poznanstvima u šumarstvu diljem Europe. Sve države jugoistočne Europe podržale su osnivanje regionalnog ureda EFI-a u Hrvatskoj i on je smješten u Varaždin, u ulicu Vilka Novaka. No to je trebao biti privremeni smještaj do preseljenja u Vinicu, što je povjereno HŠI-u. No iako je mnogo napravljeno, sve je stalo prije nekih pet godina. Stoga je i prije nekoliko mjeseci ured iz Varaždina preseljen u Zagreb i postao podružnica bečkog ureda, kad već nije realizirana priča da postane samostalan - pričaju Kurečić i Benko.Hrvatski šumarski institut napravio je 2004. projekt revitalizacije arboretuma, a 2006. inventarizaciju stabla i grmlja. Popisano je svako stablo, s točnom GPS lokacijom i zdravstvenim stanjem te opisom iz kojeg vremena potiče.
I grof Jan d’Ansembourg kao ambasador ponudio je svoja poznanstva sa znanstvenim institucijama i arboretumima zapadne Europe radi mogućih daljnjih projekata na obnovi arboretuma. Pred dvorcem fotografirao se i direktor EFI-a prof. dr. sc. Risto Paivinen i načelno je dogovoren smještaj regionalnog ureda. Na temelju svega Ministarstvo kulture 2006. godine izradilo je Projekt Vinica - Marčan. Obnova dvorca procijenjena je tada na 50 milijuna kuna, a prema modelu obnove dvorca Eltz, jezgre Iloka i nalazišta Vučedol Hrvatska je trebala sudjelovati sa samo 15 posto, dok bi Europa bespovratno sufinancirala obnovu s 85 posto.Uz to, u dvorcu je projektom ministarstva predviđena javna ustanova koja bi upravljala dvorcem i arboretumom, šumarska biblioteka, lovački muzej, restauratorski zavod, restoran s autohonim delicijama, kulinarska akademija, dormitorij za profesore i studente…
‘Pokažimo Bombellesima’
- Na žalost, u 10 godina stvar se više nije pomaknula, a mnogo je napravljeno. Smatramo da je ovo smjer u kojem treba ići, a ne lokalne ideje da se dvorac prepusti nekom od varaždinskih poduzetnika ili da ga županija obnovi kroz JPP. Zaboravimo na trenutak stranačku pripadnost i međusobnu netrpeljivost. Trebamo biti iznad podjela, sjesti i razgovarati. Temelj postoji i još nije prekasno. Nisu li ovih deset godina dokaz da struka, domaća i strana, zna što je potrebno i što je realno. Pokažimo bivšim vlasnicima i korisnicima dvorca i arboretuma da smo se u ovih 70 godina odmaknuli od kmetovskih skuta i razvili se u dobrog skrbnika i gospodara! - apeliraju Benko i Kurečić. Projekt je zastao, no još nije prekasno te se na njegovim temeljima i svemu napravljenom, uz određene preinake, još može pokrenuti.
Inače, u rasadniku Srednje škole “Arboretum Opeka” projektom je zamišljen klonski živi arhiv. - Srednja je škola zamišljena kao dio priče. Ionako oni i dalje brinu za arboretum. U njihovim bi se prostorima i rasadniku osnovao arhiv u kojemu bi bio pohranjen genski materijal svega vrijednoga što arboretum nudi, svih zasađenih stabala. Živi arhiv klonova su sadnice proizvedene vegetativnim razmnožavanjem od postojećih stabala. One imaju istu genetsku strukturu kao i matična stabla sa kojih su sakupljene plemke i proizvedeni cijepovi, koji bi bili zasađeni u živom arhivu. Tako bi se svako stablo arboretuma, kad zatreba, moglo nadomjestiti - kaže Benko.
