Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) upozorilo je da slučaj nezakonito odloženog otpada na području Gospića nije samo lokalni problem te da Hrvatska, osim sanacije onečišćenih lokacija, mora utvrditi i ukloniti slabosti sustava koje su omogućile da do takvih situacija uopće dođe. Vijeće navodi da aktualni nalazi iz Like, ali i informacije o problemima s otpadom na drugim lokacijama u zemlji, zahtijevaju jasan i sustavan odgovor.
Posebno se osvrću na rezultate vještačenja za lokaciju u Gospiću, koji su pokazali utjecaj odloženog otpada na više sastavnica okoliša. Utvrđeno je da dio otpada ima ekotoksična svojstva, a pronađeni su i ostaci obrade medicinskog otpada. Analize tla pokazale su izrazito povišene koncentracije pojedinih metala i metaloida, među kojima su bakar, cink, olovo i antimon. Zabilježeni su i mikroplastika, degradacija tla te promjene vegetacije.
HAZU upozorava i na rezultate dodatnih istraživanja podzemnih voda. Nizvodno od lokacije pronađene su tvari iz skupine PFAS-a, odnosno perfluoralkilne i polifluoralkilne tvari, dok ih u uzvodnom referentnom piezometru nije bilo. Prostorni raspored nalaza i hidrogeološka obilježja područja, navodi Vijeće, upućuju na migraciju onečišćujućih tvari s područja na kojem je otpad odložen prema podzemnim vodama. Istodobno naglašavaju važnu činjenicu - najnoviji rezultati izvanrednih uzorkovanja ne pokazuju onečišćenje javnog vodoopskrbnog sustava.
Ipak, povoljni rezultati analiza vode iz javnog sustava, upozoravaju akademici, ne znače da okolišni problem nije ozbiljan. Onečišćenje tla je utvrđeno, kao i lokalni utjecaj na podzemne vode, zbog čega su potrebni sanacija i dugoročni nadzor. Radi preventivne zaštite stanovništva pokrenuto je i žurno prikupljanje podataka o privatnim bunarima, cisternama i lokalnim vodovodima koji nisu dio javne vodoopskrbe. Na svim lokacijama na kojima je utvrđen otpad koji može predstavljati prijetnju okolišu prioritet, smatraju u HAZU-u, mora biti zaustavljanje daljnjeg onečišćenja, uklanjanje izvora rizika i stručno provedena sanacija.
Uz to traže sustavno praćenje tla te površinskih i podzemnih voda, a prema procijenjenom riziku i kvalitete zraka. Rezultati takvih analiza trebali bi biti dostupni javnosti. Naglašavaju da građani imaju pravo pravodobno dobivati jasne i vjerodostojne podatke o stanju okoliša u kojem žive, a povjerenje u institucije, poručuju, moguće je očuvati jedino transparentnim djelovanjem i otvorenim komuniciranjem utvrđenih činjenica.
No HAZU upozorava da se uklanjanjem otpada slučaj ne smije smatrati završenim. Činjenica da je negativan utjecaj na okoliš u Gospiću otkriven naknadno, prema njihovu mišljenju, otvara pitanje kako je funkcionirao sustav koji je takvu situaciju trebao spriječiti. Zbog toga traže preispitivanje postupaka izdavanja dozvola, praćenja tokova otpada, razmjene informacija između nadležnih institucija te učinkovitosti kontrole i inspekcijskog nadzora.
Vijeće podsjeća da je na slične slabosti upozoravalo i nakon velikog požara u pogonu Drava International 2023. godine. U zaključcima okruglog stola održanog godinu poslije istaknuta je potreba za učinkovitijom kontrolom i inspekcijskim nadzorom, jačanjem kapaciteta nadležnih institucija te sustavnim praćenjem tla, vode i, ovisno o vrsti incidenta, zraka. Nalazi iz Gospića, smatraju, dodatno potvrđuju opravdanost tadašnjih upozorenja.
Dugoročno rješavanje pitanja otpada, dodaju, mora uključivati smanjenje njegova nastanka, veću ponovnu uporabu i recikliranje te odgovarajuće oblike obrade i oporabe preostalog otpada. Među mogućnostima navode i energetsku oporabu ondje gdje je ona stručno opravdana i može se provoditi prema najvišim standardima zaštite okoliša i ljudskog zdravlja. 'Problem odlaganja otpada zato nadilazi svaku pojedinačnu lokaciju', zaključuje Vijeće, upozoravajući da informacije o problematičnim odlagalištima i u drugim dijelovima Hrvatske pokazuju potrebu za odgovorom na nacionalnoj razini.
Njihova ključna poruka je da nije dovoljno ukloniti ono što je već odloženo. Ako se nakon sanacije ne promijeni sustav koji je omogućio nastanak problema, uklonjene će biti samo njegove vidljive posljedice. Stoga HAZU traži konkretne, pravodobne i trajne promjene sustava zaštite okoliša, snažnije mehanizme prevencije, kontrole i nadzora te primjenu naučenih lekcija na cijelu Hrvatsku.
Otvori KEKS Pay
