Uvjerljivo najtopliji grad u Hrvatskoj i danas je bio Knin sa 34
Celzijeva stupnja, čime je jedan stupanj srušen kninski
temperaturni rekord iz svibnja otprije 51 godinu. Vrućina u Kninu
uzrokovala je i tešku ozljedu na radu. Pošto mu
je najvjerojatnije pozlilo od vrućine, sa skele na kući u Bulićevoj
ulici pao je radnik. Zadobio je teške ozljede, ali nije u
životnoj opasnosti. Knin je, inače, poznat po tome da je ljeti
najtopliji grad u Hrvatskoj zbog svoga geografskog položaja.
Smješten je u kotlini i sa svih strana okružen planinama i
brdima.
Kobna sparina
U Osijeku se živa na termometru u 13 sati popela na 29 stupnjeva, ali
je vrućina “pogodila” mnogo više ljudi
nego u Kninu. Vjeruje se da je vrućina uzrok smrti dviju osoba u
protekla tri dana u Osječko-baranjskoj županiji.
– Iznenada je umro 35-godišnji profesionalni
vojnik iz Osijeka, a u Đakovu je u svatovima umro
50-godišnjak. Obojica su bili posve zdravi – kaže
dr. Blaženko Vinković iz osječke Hitne pomoći. Čak 294 puta zazvonio je
u ponedjeljak telefon Hitne koja je intervenirala 81 put u županiji, a
na vrata šest ambulanti pokucalo je 169 pacijenata.
Udvostručen je broj moždanih udara, u subotu, nedjelju i ponedjeljak
hospitalizirano je 17 pacijenata, a inače bude osam takvih slučajeva u
tri dana.
Teško je bilo i u Zadru na 27 stupnjeva. Hitna medicinska
pomoć u protekla 24 sata zabilježila je tri, četiri smrtna slučaja
osoba starije životne dobi, kroničnih bolesnika čija se smrt može
neizravno povezati s visokim temperaturama, visokim tlakom i
vlažnošću zraka, potvrdio nam je voditelj HMP-a Zadar
dr. Vlatko Grković. Dodao je kako je posljednjih dana od 10 do 15
posto, a u pojedinim smjenama i do 20 posto više kućnih
intervencija – tridesetak tijekom dana.
Foto: Duško Marušić
I Varaždincima je bilo pakleno vruće i sparno. Hitna služba imala
je pune ruke posla. Najteže je bilo radnicima na otvorenim
gradilištima koje je sunce nemilice peklo. Vinkovčani su se
dobro nosili s vrućinama, baš kao i Vukovarci i Brođani...
Zagreb je jučer vrio na 30 stupnjeva, ali, prema riječima voditelja
smjene dr. Milka Matijanca, broj hitnih intervencija bio je uobičajen.
Čini se da mnogi građani poštuju savjete o tome kako živjeti
uz visoke temperature. Tražene su i terase kafića s debelim hladom te
vodoskoci gdje djeca i mladi prskanjem barem nakratko pronalaze
osvježenje.
Stiže nam oluja
Nakon paklenog dana za danas u Državnom hidrometeorološkom
zavodu prognoziraju jače naoblačenje s kišom, pljuskovima i
grmljavinom u većem dijelu Hrvatske te temperaturama nižim do deset
stupnjeva. Najviše kiše očekuje se u Gorskom
kotaru i Lici, a u istočnoj Slavoniji i Dalmaciji moguće je jače
grmljavinsko nevrijeme. Nakon toga, svježiji dani zadržali bi se do
vikenda. Ništa neočekivano. Svibanjski toplinski val 2005. i
2006. završio je mnogo jačim nevremenom. Nakon temperatura
od više nego 30 stupnjeva 2005. godine zabijelili su se
vrhovi Svilaje, Dinare i Kamešnice, a temperatura je preko
noći pala dvadesetak stupnjeva.
Godinu dana poslije za toplinskim valom stigla je mećava zbog koje su
posljednjeg dana svibnja proglašeni – zimski
uvjeti. Svibanjske vrućine posebice su izražene posljednih
pet-šest godina. Prije toga, svibanj 1968. godine bilježio
je rekorde: kao uvertira, potkraj travnja u Osijeku je izmjereno 30,9
stupnjeva, a u Slavonskom Brodu čak 31,4 stupnja. U Zagrebu su te iste
godine izmjerena dosad rekordna svibanjska 34,3 stupnja.
Kako se obraniti od dehidracije
Izbjegavajte izravno izlaganje suncu između 10 i 17 sati, a ako
izlazite, nužno je zaštititi se kapom, maramom ili
šeširom te sunčanim naočalama.
Važno je redovito piti, i to do 2,5 l vode, a izbjegavati gazirana pića
i alkohol.
U prehrani izbjegavajte masna, pržena, začinjena i teška
jela, a prednost dati kuhanom povrću, voću, salatama i ribi.
Izolirajte prostore u kojima boravite od utjecaja izravna djelovanja
sunca zasjenjivanjem.
Znaci za uzbunu su glavobolja, mučnina, vrtoglavice i dehidracija.
Starijima, djeci i bolesnima koji pokazuju znakove dehidracije u
najkraćem roku treba pružiti pomoć i obvezno se posavjetovati s
liječnikom opće medicine ili najbližom hitnom medicinskom pomoći.
Kronični bolesnici moraju redovito uzimati propisane lijekove, srčani
bolesnici češće kontrolirati krvni tlak, a dijabetičari
regulirati šećer u krvi.
