Nizozemski političar Geert Wilders, gorljivi protivnik proširenja Europske unije, koji je u nekoliko navrata apostrofirao da bi vrata Unije trebalo zalupiti i Hrvatskoj, ublažio je svoje stavove. Prema nekim najavama Wildersovih stranačkih kolega iz stranke Partija sloboda, koja je prilično glasna u procesu zatvaranja Europe, takav se stav ipak ne odnosi na Hrvatsku, doznajemo iz diplomatskih krugova.
Dobra diplomacija
– Moja partija odbacuje svaki oblik proširenja EU. Glasovat ćemo protiv svih kandidata, uključujući i Hrvatsku. Vlada će za ovo pitanje drugdje morati tražiti većinu – najavio je Wilders u intervjuu krajem prošle godine, no desni populist izraženih antiimigracijskih i antiislamskih stavova ipak ne bi trebao predstavljati problem za Hrvatsku. Ublažavanje stavova zasigurno dolazi i zbog jake diplomatske aktivnosti prema Nizozemskoj. Prvo je otklonjena sumnja koja je često bila prisutna da "Nizozemska ima nešto protiv Hrvatske", da zbog svoje agende neće popustiti Hrvatskoj te joj blokirati pristup, no ponavljanje da Hrvatska – ispuni li sva mjerila te nastavi li surađivati s Haaškim sudom – neće izmišljati političke prepreke.
Jedno od glavnih, za sada neriješenih prepreka, ostaje poglavlje 23. pravosuđe i temeljna prava. Diplomatska aktivnost sada se koncentrira na upoznavanje zemalja članica s onim što je učinjeno pa je tomu poslužio i jučer održan redovni sastanak ministara vanjskih poslova Gordana Jandrokovića i ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića s veleposlanicima zemalja članica EU, a i itinerer stranih visokih dužnosnika koji će posjetiti Zagreb ovog i sljedećeg mjeseca je pun.
Već je britanski ministar pravosuđa Kenneth Clarke nakon sastanka s hrvatskim kolegom Draženom Bošnjakovićem u Zagrebu, s kojim je razgovarao, između ostalog i o poglavlju 23, istaknuo da je "impresioniran programom reforme pravosuđa". Uskoro bi se, objasnio je, trebalo dokazati i potvrditi jesu li te reforme implementirane, jesu li zaživjele i je li vrijeme da Hrvatska postane članicom EU stiglo. Ta je izjava na tragu one prošlotjedne šefa Europske komisije Josea Manuela Barrosa da reforma mora dati konkretne i održive rezultate, ali ipak izrečena s više optimizma.
Lipanj nije izgubljen
Nije nevažno naglasiti da će Clarkeov stav zasigurno odjeknuti i među drugim državama članicama, ali i u Europskoj komisiji. Izjave ministra Clarkea, koji se susreo i s predsjednikom Ivom Josipovićem te premijerkom Jadrankom Kosor, neki interpretiraju kao znak da lipanj kao rok za završetak pregovora nije izgubljen.
Posjet ministra Clarkea bio je, između ostalog i znak potpore Hrvatskoj za članstvo u EU, a sljedećih tjedana zbog istog razloga u Zagreb će stići i norveški ministar vanjskih poslova Jonas Gahr Støre, potom u zajednički posjet dolaze njegov austrijski i slovački kolega Michael Spindelegger i Mikuláš Dzurinda te poljski premijer Donald Tusk. Poljska od Mađarske preuzima predsjedanje Unijom, a upravo Tusk snažno zagovara ulazak Hrvatske u EU. Diplomatsku aktivnost zaokružuje delegacija Vesne Pusić koja je u Njemačkoj, što će se zasigurno odraziti na brži proces ratifikacije pristupnog ugovora, ali i posjet predsjednika Sabora Luke Bebića EU Parlamentu i riječi potpore njegova predsjednika Jerzyja Buzeka.
HDZ govna su čvrsto uvjerena da će EU riješiti financijske probleme Hrvatske.No svakom razumnom je vidljivo da se već sada članice slažu kao rogovi u vreći i da ta unija nema dugoročnu budućnost.