Skoro dvije i pol tisuće ljudi u Sloveniji do sada je potpisalo peticiju protiv postavljanja žičane ograde na granici s Hrvatskom uz dolinu rijeke Kupe, koju je prije četiri dana inicirala općina Kostel, najmanja i vrlo siromašna slovenska općina.
"Dragi sugrađani, svi koji volite Kupu i njene ljepote, recimo ne žilet-žici kojom nas oni koji su zaboravili ove krajeve navodno žele zaštititi i ograditi od susjedne hrvatske obale, od ljudi s kojima živimo u suživotu", pozivaju peticijom stanovnici Kostela, općine u kojoj na 5600 hektara živi oko 700 stanovnika, upozoravajući da je jedna od njihovih rijetkih razvojnih šansi ekološka proizvodnja i turizam, čijem imidžu šteti bodljikava žica, koja je opasna ne samo za životinje, nego i za ljude.
"Još je vrlo malo seljaka koji obrađuju njive uz Kupu. Sada je i naš je turizam dobio metak u koljeno jer turisti neće htjeti ljetovati u ambijentu koji podsjeća na logor, a baš u to se pretvara ova naša lijepa dolina", navode u pozivu na potpisivanje peticije Kostelci.
Kako dodaju, novac uložen u postavljanje žičane ograde mogao se mnogo bolje iskoristiti stimuliranjem naseljavanja i novih razvojnih projekata u pograničnom kraju iz kojega se ljudi sve više iseljavaju.
"Protiv smo žice i dodatnog zagrađivanja rijeke Kupe, a samo granica uz koju žive ljudi je i zaštićena granica", upozorili su stanovnici Kostela. Njihovu je peticiju do sada potpisalo 2470 ljudi.
Općina Kostel je 2013. godine bila prva slovenska općina koja je Hrvatskoj čestitala na ulasku u Europsku uniju. Kostelci su potomci hrvatskih uskoka, doseljenih u te dijelove današnje Slovenije početkom 16. stoljeća, vjerojatno iz srednje Dalmacije, navodi u svojoj knjizi o povijesti tog kraja povjesničar Stanislav Južnič, a o tome svjedoče i njihova prezimena i običaji te narodna nošnja iz tog kraja.
Kroničari iz tog doba navode da su bili dovedeni "in finibus Turcorum" ( na tursku granicu), kako bi te krajeve branili od osmanlijskih najezda, a asimilirali su se u kasnijim stoljećima kad je to područje postalo granicom između Kranjske i Hrvatske.
O uskocima dovedenim na područje današnje Bele Krajine polihistor Janez Vajkard Valvazor u svojoj "Slava vojvodine Kranjske" govori kao o Hrvatima katoličke vjere, ali dodaje da je bilo i pravoslavnih iz Bosne i da su se Hrvati kasnije, kad se smanjila opasnost turskih upada, znali seliti i na drugu obalu Kupe jer su uvjeti života na području Kostela bili izuzetno teški.
>> Žilet žica razdvojila i kupače iz Klanjca i Orešja na Sutli
Otvori KEKS Pay
Kolko mora da je mala ta najmanja općina u toj već mikro Sloveniji? 7 kvadrata?