Nakon što je kanadski premijer Mark Carney dobio najveći pljesak na jutrošnjem plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu tijekom ovogodišnjeg govora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije, Von der Leyen je, obrativši se izravno Carneyu, poručila da bi voljela s njim raditi na otvaranju vrata Kanadi da postane prva pridružena članica Europske unije. To ne znači, naravno, da su ovacije kojima je Carney dočekan u Strasbourgu izravno potaknule predsjednicu Komisije na ovu velikodušnu ponudu Kanadi, premda bi se i to moglo pomisliti s obzirom na to da se pridruženo članstvo u pisanom tekstu govora o stanju Unije uopće ne spominje. Pa ipak, ne bismo zbog toga trebali izvlačiti preuranjene zaključke, budući da je Ursula von der Leyen često odstupala od pisanog teksta govora i u drugim dijelovima govora.
Zanimljiva je, međutim, evolucija ove ideje. Kada je stigla vijest da je Kanada zainteresira na savez s Unijom, najprije se govorilo o pridruženom članstvu, a onda je "pojašnjeno" da je to pogrešno, s obzirom na to da tako nešto - pridruženo članstvo - ne postoji u europskim ugovorima. Zatim je iz Kanade stiglo dodatno objašnjenje. Kada je opisivao kakav savez želi s Europom, Carney je počeo govoriti o "jedinstvenom savezu", odnosno najvišem mogućem statusu ispod punopravnog članstva. Kanada, naime, ne može postati punopravna članica EU zato što europski ugovor precizno definira da članice mogu postati samo europske zemlje, a Kanada, iako je "najeuropskija zemlja izvan Europe", to svakako nije.
Naposljetku je predsjednica Komisije jutros ipak posegnula za terminom "prva pridružena članica", što je zanimljivo i zato što Carneyev posjet Europskom parlamentu prati incident zbog prvotne namjere Von der Leyen da nakon svog govora napusti Strasbourg, ali se onda ipak predomislila i odlučila uživo poslušati Carneyev govor, ali tek nakon što je to izazvalo negodovanje na kanadskoj strani i kritike u medijima.
Bitno je imati na umu da formulacija čelnice Komisije zapravo predstavlja svojevrsnu ponudu, a ne već donesenu odluku. Riječ je o statusu čije detalje tek treba dogovoriti. Tek treba vidjeti što će Carney reći o toj ponudi, a njegov govor na redu je sutra. Pridruženo članstvo, ponovimo, ne postoji u europskom ugovoru, ali ovo ipak nije presedan. Njemačka je u svibnju sličan status pridruženog članstva predlagala za Ukrajinu, ali to je naišlo na mlake reakcije ostalih članica EU. Međutim, ključan je kontekst u kojem je ponuda iznesena. Von der Leyen je ponudu Kanadi iznijela kao odgovor na "otvoreno neprijateljski svijet" i potrebu da Europa mora ponovno preispitati i osmisli svoja partnerstva.
Riječ je točno o onome o čemu je početkom godine Carney govorio u Davosu, što je izazvalo golemu pozornost europskih i globalnih medija. Tada je kazao da zemlje moraju smanjiti svoju ovisnost o SAD-u kako ne bi bile rastrgane, a ovdje je riječ upravo o tome, i u slučaju Kanade i u slučaju Europe. Sada samo treba pričekati reakciju američkog predsjednika Donalda Trumpa, iako je Ursula von der Leyen uvjeravala da savez Europe i Kanade nije prijetnja drugima, misleći pritom upravo na Ameriku. Ta će reakcija, na žalost, najvjerojatnije utjecati i na format budućeg kanadskog pridruženog članstva.
Otvori KEKS Pay
Ne samo sa Kanadom zašto ne pitaju i Brazil nije zafrkancija