Gospođa Stanka se u Veloj spili u Veloj Luci na Korčuli pojavila sasvim iznenada i slučajno, kako to već biva kad su posrijedi velika otkrića. Nekoliko mjeseci figurirala je kao žena, a onda je forenzičar dr. Mario Šlaus utvrdio da je riječ o gospodinu, pa je Stanka postala Stanko. Sretna okolnost, jer priznajmo da je primjerenije muškarca nego ženu proglasiti starim deset tisuća godina.

Da razjasnimo: u ovoj više nego važnoj priči riječ je o najstarijem Homo sapiensu ili modernom čovjeku dosad nađenom na tlu Hrvatske, koji je u svom grobu počivao deset tisućljeća  8000 godina prije Krista plus 2000 godina poslije Krista, tj. do danas. Nešto smjelija je tvrdnja da je to najstariji poznati ukop u ovom dijelu svijeta. Posrijedi je dakle važno znanstveno otkriće, u koje su odmah posumnjali istraživači na terenu kad je u listopadu prošle godine, dakle prije šest mjeseci, u situ znanstvenog novaka Kazimira Miculinića među kostima mezolitičkih životinja zaplesala košćica drukčijeg oblika i strukture. Iako se znalo što je u sloju ispod (paleolitik) i sloju iznad (neolitik) nalaza konačna potvrda iz Zavoda za arheologiju HAZU, koji vodi dr. Šlaus, stigla je međutim tek nedavno.

Lokalitet
Kako je došlo do otkrića? Velolučka Vela spila nije nov i nepoznat arheološki lokalitet. Poznata je tridesetak godina.
 U njoj su radili i poznati istraživač dr. Grga Novak i Franko Oreb i Božidar Čečuk. Sva dosadašnja istraživanja pokazala su da je riječ o jednom od najznačajnijih sredozemnih prapovijesnih špiljskih lokaliteta. Što dulje radimo, nalazi su sve vrjedniji. Dubina iskopa ili sonde za istraživanje lani je dosegla šest metara pa je bočna zemljana naslaga iznad otvora prijetila urušavanjem na arheloge. Zato smo je uklonili. Taj detalj pretvorio se, eto, u veliko otkriće  kaže arheolog Dinko Radić iz velolučkog Centra za kulturu kojem su Vela spila i pripadajući Muzej glavna profesionalna briga.

 Minimalna površina od dva-tri četvorna metra omogućila nam je preciznost, a smjenjivanje neoštećenih slojeva žarkih boja isključivalo je miješanje nađenih predmeta. Datiranje je bilo lako. Iskapanje je počelo na 3,8 metara u naslagama iz sredine mlađeg kamenog doba s nalazima oslikanih keramičkih posuda. Na dubini od 4,5 metara prestali smo nalaziti ostatke domaćih životinja, keramičkih predmeta i kamenog oruđa, što je bio najbolji znak da se ušlo u mezolitik ili srednje kameno doba, kod nas datirano od 6150 godine pr. Kr.  objašnjava Dinko Radić spomenutu činjenicu slučajnog otkrića.

Uzbuđenje
Geolog Kazimir Miculinić iz zagrebačkoga Zavoda HAZU za paleontologiju i geologiju kvartara zapravo je na Veloj spili na padini Pinski rat povrh Vele Luke bio zbog životinja i magisterija. Prepričava uzbuđenje iz listopada prošle godine:

 Kad je skinut prvi sloj opasne naslage s kamenjem, kanta suhe rastresite zemlje bila je ubačena u moje sito. Laganom trešnjom brzo se od zemlje izdvojila kost. Opa! pomislio sam, to što vidim je čovjek! Njegova palčana kost. Skočio sam i krenuo na mjesto otkopa da upozorim da se dalje radi polaganije i opreznije.

U dvanaestom mezolitičkom sloju, na dubini od šest metara, našli smo ljudske kosti, točnije grob osobe u zgrčenom položaju i smještene tik uz špiljsku stijenu. Svjesni važnosti nalaza, a tu je bio i Dinko Radić, odlučili smo napraviti manju stanku na iskapanju. Odatle dalekom pretku ime Stanka, odnosno Stanko.
Poslije otkrića groba i kostura našeg uvjetno rečeno Dalmatinca (nema dakako izravne veze s današnjim Dalmatincima, jer su narodi i nacije u modernom smislu nastali mnogo kasnije) istraživanja su se preselila u Zagreb i Ljubljanu. U Zagreb kosti, u Ljubljanu biljke (ugljen). Ispitivanja su u međuvremenu završena (osim utvrđivanja starosti fizikalnom metodom ugljikovim izotopom C 14) i sada se prvi put objavljuju u javnosti.

Međutim, znatiželja znanstvenika u vezi s Velom spilom ne prestaje. Jedno od brojnih pitanja na koja se nadamo odgovoru, kaže Radić, jest ono o početku života, odnosno o dubini na kojoj se nalazi špiljsko dno. Dosad smo istražili 8,5 metara.

8000 godina pr. Kr. Vela spila (Hrvatska)

7000 godina pr. Kr. Sidari (Krf, Grčka)

6000 pr. Kr. Franchti (Peloponez, Grčka)

5300 godina pr. Kr. Lepenski vir (Srbija)

Svakom od nalaza treba dodati i naših 2000 godina.

Analiza sadržaja zemlje iz groba i neposredne okolice te komadića ugljena obavljena je u Slovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Dokazano je da su to nekad bili dijelovi bjelogoričnog stabla, što upućuje na hladniju klimu, ni približno sličnu onoj iz tada završenog ledenog doba. Sjemenke stabala i nižih biljaka, osim o ekološkom okružju, govore i o prehrani nimalo izbirljiva pretka. Brojni ostaci lisica, kuna, divljih mačaka govore da je špilja bila brlog životinjama, a da je nastanjivana tek sezonski.

26

PREDSJEDNIK U ZLATARU

Milanović: Hrvatska je dno EU. Bugarska je jedina gora i svaki dan se molimo da to ostane

Video sadržaj

5

ODREKLI SE NOVCA

FOTO Bili su zaštitna lica Mosta, a zatim iz principa napustili stranku: Bračni par Raspudić spojila je popularna emisija

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

VAŽNOST ČISTE VODE

Voda vam ima čudan okus i miris, a kuhalo vam je puno kamenca? Imamo jednostavno rješenje

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura