Od sada na stručno osposobljavanje mogu i nezaposlene osobe koje imaju manje od godine dana evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, bez obzira na ukupno ostvareni staž u mirovinskom osiguranju. Izglasovali su to saborski zastupnici izmjenjujući Zakon o poticanju zapošljavanja. Izmjene su se dogodile nakon niza reakcija građana koji su, primjerice, godinama konobarili jer nisu mogli naći posao u struci pa, prema prethodnom zakonu, nisu imali pravo na stručno osposobljavanje jer im se i to konobarenje računalo kao radni staž.
Doneseni su i Zakon o energiji te Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti kojima se donošenje cijena ili tarifa prenosi s Vlade na energetske subjekte, uz odobrenje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) te se ukida kategorija povlaštenih i tarifnih kupaca struje i plina, kao pretpostavka potpune liberalizacije tržišta energenata. Posebne mjere zaštite imat će zbog svog socijalnog statusa ugroženi kupci, odnosno kućanstva koja zbog socijalnog položaja ili zdravstvenog stanja imaju pravo opskrbe energijom po posebnim uvjetima.
Sabor je izglasovao i paket poljoprivrednih zakona, odnosno izmjene Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju te izmjene Zakona o poljoprivredi. S većinom glasova prihvaćeno je Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011. godini, protiv je bilo samo pet zastupnika Hrvatskih laburista, dok su četiri zastupnika bila suzdržana.
Podržan prijedlog novog Zakona o probaciji
Saborski klubovi podržali su prijedlog novog Zakona o probaciji kojim će se omogućiti početak razvoja probacijske službe, a koji slijedi zakonske novine sadržane u Kaznenom zakonu i Zakonu o kaznenom postupku. Najvažnija novost je proširenje mogućnosti da okrivljenik kaznenopravnu sankciju izdržava kroz rad za opće dobro, čime se želi rasteretiti zatvorski sustav, a probacijskom službom trebalo bi se provoditi zaštitni nadzor nad tim okrivljenicima koji će biti na nadziranoj slobodi.
– Sustav probacije human je i etički sustav prema osuđenima za kaznena djela, odnosno civilizacijsko dostignuće da smo zapravo shvatili kako nema nikakvog smisla slati ljude u zatvor na šest mjeseci zbog nekakvog minornog prekršaja – primijetio je laburist Nikola Vuljanić kojeg više brine imaju li Hrvatska i njezin pravosudni sustav kvalificirane ljude za provedbu ovog zakona.
– Svi znamo što bi ovaj rad za opće dobro trebao biti. U većini slučajeva to je rezanje ambrozije. I nju treba porezati, ali što kad je nema? Što će ti ljudi raditi? Mi imamo problem za opće dobro zaposliti naše nezaposlene. Gdje predlagač ima namjeru zaposliti ove ljude, nije mi sasvim jasno, ali valjda postoji neki plan – nejasno je Vuljaniću.
Danom pristupanja Hrvatske u EU probacijska služba bit će nadležna i za provođenje stranih probacijskih odluka, objasnila je Višnja Fortuna iz HSU-a.
– Novi zakon trebao bi ići u smjeru osiguranja pomoći i nadzora počiniteljima kaznenih djela kako bi se spriječilo da kaznena djela ponove. Pogotovo se to odnosi na one pojedince čija je socijalna integracija od početka bila na određeni način defektna, i koji žive u marginalnoj društvenoj poziciji i nezadovoljavajućem društvenom okruženju – tvrdi SDP-ov Dražen Pandek.
HDSSB-ov Josip Salapić kazao je da svrha i namjena ovog zakona nije samo rasterećenje opterećenog zatvorskog sustava u Hrvatskoj ni smanjenje zatvorenika u hrvatskim zatvorima nego prije svega pomoć i rehabilitacija onima koji su počinili lakša kaznena djela, što su kazne zatvora do šest mjeseci ili godine dana, te da bi se te osobe na lakši način mogle resocijalizirati u društvo u kojem žive i da bi im to društvo, odnosno sustav pomogli da se mogu na jedan prihvatljiviji, normalniji način vratiti normalnom životu.
>>Josipović prvi zapošljava mlade po Mrsićevu modelu
