Predsjednik Vlade Tihomir Orešković na današnjoj sjednici Vlade rekao je kako očekuje da će od Europske komisije čuti pozitivno mišljenje o Nacionalnom programu reformi, kroz čiju će provedbu Hrvatska krenuti u pravom smjeru.
Na početku sjednice Vlade Orešković je podsjetio da će EK danas objaviti svoje mišljenje o predloženim reformama, čiji su dijelovi već „procurili“ u medije, te je kazao da su u Vladi i očekivali „vrlo pozitivno mišljenje, jer se radi o kvalitetnom programu“.
– Mislim da ćemo sada čuti da su to ne samo kvalitetne reforme nego da će kroz njih Hrvatska krenuti u pravom smjeru – istaknuo je Orešković te dodao da je Hrvatska „prije dva mjeseca bila na rubu korektivnih mjera, a u vrlo kratkom roku smo napravili kvalitetan dokument.
– Ovaj je dokument dodatni uspjeh za ovu Vladu i podrška koju će vidjeti i investitori i agencije za rejting – zaključio je Orešković te najavio da će konkretniju izjavi dati poslijepodne, nakon što mišljenje EK i službeno bude objavljeno.
Nacionalni program reformi sadrži ozbiljne mjere za poboljšanje javnih financija, zdravstvenog sustava i poslovnog okruženja, piše u nacrtu dokumenta spremnog za usvajanje na današnjem kolegiju europskih povjerenika u Bruxellesu, prenosi Večernji list, koji je imao uvid u taj dokument.
Taj list navodi da će EK dati Hrvatskoj pet novih ekonomskih preporuka. U tim preporukama EK traži da se do kraja godine započne najavljeno uvođenje poreza na nekretnine, da Vlada do kraja 2016. poduzme mjere za obeshrabrivanje odlazaka radnika u prijevremenu mirovinu i smanji broj posebnih mehanizama socijalne pomoći, zatim da započne sa smanjenjem fragmentacije javne uprave i poboljšanjem njezine učinkovitosti, potom smanji parafiskalne namete, kao i da poboljša učinkovitost pravosudnog sustava u postupcima na trgovačkim i upravnim sudovima.
Komisija nema namjeru, piše Večernji list, pojačati proceduru nadzora makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj niti uvesti korektivne mjere.
Sjednica Vlade započela je usvajanjem izvješća o izvršenju državnog proračuna i primjeni fiskalnog pravila za 2015., koja pokazuju da su rashodi državnog proračuna za 2015. smanjeni su na međugodišnjoj razini za 3,6 posto, dok je rast ostvarenog nominalnog BDP-a iznosio 1,8 posto, čime je lani zadovoljeno fiskalno pravilo.
Naime, prema privremenom fiskalnom pravilu, međugodišnja stopa rasta rashoda općeg proračuna ne smije biti veća od međugodišnje stope rasta projiciranog, odnosno procijenjenog BDP-a. Primjena fiskalnog pravila računa se na temelju ostvarenja rashoda proračuna opće države te očekivanog kretanja BDP-a u trenutku izrade proračuna.
Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je kako su rashodi općeg proračuna za izračun fiskalnog pravila lani smanjeni za 3,6 posto, dok je procijenjeni BDP, koji je bio korišten prilikom posljednjeg rebalansa proračuna, bilježio međugodišnje povećanje od 1,3 posto, odnosno međugodišnji je rast ostvarenog nominalnog BDP-a iznosio 1,8 posto. Time je i zadovoljeno privremeno fiskalno pravilo.
Marić je pritom istaknuo kako je Vlada i Nacionalnim programom reformi i Planom konvergencije predvidjela uvesti, kako je rekao, „kudikamo rigoroznije fiskalno pravilo“ te je dodao da je i Europska komisija primijetila da na tom području treba napraviti iskorak.
Izvješće o izvršenju državnog proračuna u prošloj godini pokazuje da su ukupni prihodi ostvareni u iznosu od 109,8 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi izvršeni u iznosu od 118,6 milijardi kuna.
Deficit državnog proračuna lani je tako iznosio 8,8 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a. Dodaju li se tome i podaci za izvanproračunske korisnike te jedinice lokalne samouprave, a čije je ukupni višak iznosio 1,2 milijarde kuna, ukupni manjak općeg proračuna lani je ostvaren u iznosu od 7,2 milijardi kuna ili 2,3 posto BDP-a – 1,5 postotni bod manje u odnosu na plan.
No, u ovom je izvješću deficit opće države iskazan je prema nacionalnoj metodologiji te se razlikuje od manjka koji se iskazuje prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010, a koji je, prema podacima koje je Državni zavod za statistiku objavio u travnju, iznosio 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto BDP-a.
Također, Marić je istaknuo da je usporedba podataka za 2015. i 2014. godinu bila vrlo teška, zbog brojnih metodoloških izmjena, poput izlaska HZZO-a iz državne riznice ili uključivanja brojnih drugih entiteta, poput javnih ustanova nacionalnih parkova i sl.
Novo zaduženje za autoceste
Vlada je na sjednici odobrila i novo zaduženje za normalno poslovanje upravitelja autocestama.
Nakon što je prošloga tjedna suglasnost za zaduživanje uz državno jamstvo dana Hrvatskim autocestama, u srijedu je na dnevnom redu sjednice bila suglasnost Autocesti Rijeka-Zagreb (ARZ) za kreditno zaduženje u iznosu od 70 milijuna eura. ARZ će kredit dići kod Erste&Steiermärkische, Privredne, Societe Generale-Splitske i Zagrebačke banke, uz državno jamstvo, a radi financiranja plana poslovanja za 2016. godinu.
Kako je pojasnio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, tijekom ove godine ARZ-u na naplatu dospijeva gotovo 77,7 milijuna eura glavnice i još 16,2 milijuna eura na ime kamata i naknada, dakle ukupno nešto manje od 94 milijuna eura. No, projekcija poslovanja ARZ-a za 2016. ukazuju na financijski raskorak između kreditnih obveza i očekivanih prihoda u visini od 70 milijuna eura, koja će osigurati ovim kreditom za koji jamči država.
Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ Vlada je, pak, dala suglasnost za sklapanje ugovora za izgradnju, opremanje i isporuku broda kapaciteta 130 putnika za prijevoz posjetitelja na Visovačkom jezeru. Brod bi, nakon provedenog javnog natječaja, trebala izgraditi riječka tvrtka Kvarnerplastika, i to po cijeni od 7,6 milijuna kuna bez PDV-a.
Na zatvorenom dijelu 23. sjednice Vlade Republike Hrvatske utvrđena su stajališta sa sastanke Vijeća ministara – Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove (JHA), 20. svibnja 2016. godine, Vijeće Europske unije za vanjske poslove (FAC), 23. svibnja 2016. godine, Vijeće za opće poslove (GAC), 24. svibnja 2016. godine te Vijeće za ekonomska i financijska pitanja (ECOFIN), 25. svibnja 2016. godine. Kako je riječ o pregovaračkim pozicijama koja će Republika Hrvatska tek zastupati prema drugim državama članicama na sastancima Vijeća ministara Europske unije tako se, kao i u drugim slučajevima kada je riječ o pregovaračkim pozicijama, ista prethodno ne objavljuju.
Dodatno, dinamika rada i priprema sastanaka je takva da se dnevni redovi, raspravne točke, zaključci i drugi dokumenti potrebni za sastanke tek usuglašavaju u odgovarajućim procedurama u tjednu prije samoga sastanka. Slijedom toga moguća je i očekivana izmjena i dopuna stajališta država članica, pa i onih koje će zastupati Republika Hrvatska. Vlada Republike Hrvatske će, sukladno Zakonu o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima, na odgovarajući način i u odgovarajućim rokovima o hrvatskim stajalištima, kao i tijeku i rezultatima rasprave na razini EU, izvještavati Hrvatski sabor.
Vlada je utvrdila odgovor Republike Hrvatske na Pismo službene obavijesti Europske komisije od 23. ožujka 2016. godine, broj 2016/0199. Odgovor koji je Vlada utvrdila bit će proslijeđen Europskoj komisiji, a uobičajeno je da se sadržaj korespondencije s Europskom komisijom u ovakvim slučajevima javno ne objavljuje.
Donesena je Odluka o deklasifikaciji Zapisnika sa 16. sjednice Vlade Republike Hrvatske, održane 22. travnja 2016. godine.
Vlada Republike Hrvatske je razmatrala i izvršenje plana normativnih aktivnosti za 2016. godinu.
Što se tiče kadrovskih pitanja, Saša Drezgić imenovan je zamjenikom ministra financija.
Žarko Katić imenovan je zamjenikom ministrice uprave.
Na osobni zahtjev, razriješen je zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Davor Katavić.
Razriješene su dosadašnja predsjednica, zamjenica predsjednice i članice Upravnog odbora Zaklade „Hrvatska za djecu“ Milanka Opačić, Iva Prpić, Adriana Mastelić, Blanka Žic Grgat, Dubravka Marušić, Tatjana Šimac Bonačić i Ana Komparić Devčić. Novom predsjednicom imenovana je Bernardica Juretić, zamjenikom predsjednice Ante Babić, a članovima Upravnog odbora, koji se imenuju na prijedlog ministra nadležnog za socijalnu politiku, ministra nadležnog za obrazovanje, ministra nadležnog za zdravlje, radnog tijela Hrvatskog sabora nadležnog za obitelj i radnog tijela Hrvatskoga sabora nadležnog za socijalnu skrb, imenovani su Josip Sarić, Ivana Bošnjak, Ana Močić Pavić, Nada Murganić i Marko Sladoljev.
Donesena je Odluka o zastupanju Vlade Republike Hrvatske u Skupštini društva Hrvatski operator tržišta energije d.o.o., kojom se opoziva dosadašnji član Skupštine Mario Ferić te ovlašćuje Zdeslav Matić da kao novi član zastupa Republiku Hrvatsku u Skupštini spomenutog društva.
Đurđa Bićanić razriješena je dužnosti pomoćnice ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za pravne, kadrovske i opće poslove, a Dejan Vukelić razriješen je dužnosti pomoćnika ravnatelja za informatiku. Novim pomoćnikom za pravne, kadrovske i opće poslove imenovan je Ivan Pavković, a pomoćnikom za informatiku Luka Ljubičić.
I na kraju, Vlatka Lemić razriješena je dužnosti ravnateljice Hrvatskog državnog arhiva. Vršiteljem dužnosti ravnatelja, do imenovanja ravnatelja temeljem provedenog postupka po natječaju, imenovan je Mario Stipančević.
>> Evo o čemu će ministri raspravljati na sutrašnjoj sjednici Vlade!
Čista kolotečina u koju je Hrvatska upala iz koje bez reformi nema izlaza . Zanima me ,ima li uopće volje za bilo kakvim promjenama koje bi povećale šanse za poboljšanje poduzetničke klime i ulaganje ? Bez privatnih ulaganja nema ni zapošljavanja pa primjećujem kako se vlada bavi isključivo spašavanjem državnog sektora koji i dalje radi s gubicima. Malo više referendumskih tema bi trebalo krenuti upravo iz Vlade R.H. kako bi građani na javnim raspravama prepoznali što bi Hrvatsku povelo na pravi ekonomski put.