Njih dvojica, odjevena u crno, tijekom radnog vremena ušla su u Muzej primijenjenih umjetnosti (MAK) u Beču, u kojem se održava izložba luksuznog nakita. U svega nekoliko minuta, razbili su staklo u izložbenom prostoru te ukrali ogrlicu iz kolekcije pariškog draguljara Van Cleefa & Arpelsa, koja ima 673 dijamanta težih više od 200 karata. Proizlazi to iz opisa predmeta na stranici MAK-a, iz kojeg su tek šturo potvrdili da je ogrlica, koja je nekoć pripadala egipatskoj kraljici Nazli, ukradena. Kraljica Nazli je spomenutu ogrlicu, stajalo je u opisu pored ogrlice, prije no što je ukradena, nosila 1939. na vjenčanju svoje kćeri Favzije s tadašnjim iranskim prestolonasljednikom Mohammadom Rezom Pahlavijem, koji je kasnije postao iranski šah. Spomenuta ogrlica prodana je 2015. prema podacima aukcijske kuće Sotheby's, za 4,3 milijuna eura.
I dok austrijska policija o krađi skupocjene ogrlice izvještava šturo, modus operandi te krađe uklapa se u zadnje Europolovo izvješće koje se bavilo - muzejskim krađama. A njih je u zadnje vrijeme sve više i sve su - nasilnije. Europol upozorava da su prepadi na muzeje diljem svijeta postali ciljani, da su sve agresivniji, što je značajna promjena metode u vrsti imovinskog kriminala koji se smatrao nenasilnim. Prema Europolu, sve ukazuje i da su se u takve krađe počele uplitati i ozbiljne kriminalne mreže. Upozorava se i da se sve više kradu predmeti od plemenitih metala i dragog kamenja, te kulturni artefakti.
Sve to, po Europolu je znak da muzejske pljačke evoluiraju, a kradljivici sve češće u svojim prepadima koriste čekiće, eksploziv, pa čak i vatreno oružje. Europol upozorava i da se u ovakve kriminalne poslove sve češće uključuju ad-hoc skupine, pa čak i skupine koje se regrutiraju preko interneta. Ove promijene rezultat su toga, smatra Europol, što je crno tržište preprodaje kulturnih dobara razvijeno, ukradene predmete iz muzeja je relativno lako prodati, a zarada za kriminalce je - ogromna. Primijećeno je da se i zbog viske profitabilnosti takvih pljački, u njih sve češće uključuju i ljudi koji se bave drugim vrstama kriminala, što je možda obrazloženje zašto muzejske krađe postaju sve - nasilnije.
Inače, do nedavno krađe u muzejima su se smatrale nenasilnim organiziranim imovinskim zločinom zato što su počinitelji prvo izviđali svoje mete, a onda bi koristeći se obmanama i okriljem noći, diskretno i u tišini ciljani muzejski izložak i ukrali. Tako su primjerice 2024., pojašnjava Europol, iz raznih knjižnica diljem EU ukradene vrijedne knjige, a krađa dugo nije otkrivena jer su originali bili zamijenjeni kopijama. A onda su se taktike muzejskih kradljivaca počele mijenjati pa su u siječnju 2025. iz jednog muzeja u Nizozemskoj ukradeni arheološki artefakti nakon što su počinitelji ulaz u muzej raznijeli dinamitom. Europol navodi i primjer muzeja u Francuskoj u koji su 2024. počinitelji upali i naoružani bejzbol palicama i sjekirama nakon čega su ukrali zlatni nakit i dijamante, dok su lopovi koji su u listopadu lani upali u Louvre, prethodno razbili prozor i prijetili zaštitaru, prije no što su odnijeli nakit vrijedna 88 milijuna eura.
Otvori KEKS Pay
Pajseri?