Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Mrtvi kapital: Imovina gradova i države mogla bi donositi 5 mlrd. kn

Institut za financije: Vlada mora hitno osnovati ured za upravljanje javnim dugom
17. kolovoza 2013. u 14:04 1 komentara 212 prikaza
'19.07.2013., Zagreb - Zgrada Hrvatske postanske banke. Vlada prodaje Hrvatsku postansku banku kako bi se smanjile potrebe za zaduzivanje kojim se financira proracunski manjak. Photo: Marko Lukunic/PI
Foto: 'Marko Lukunic/PIXSELL'

Država ne zna kolika joj je imovina i ne zna na koji je način efikasno koristiti, poruka je koja se može izvući iz analize znanstvenika Ante Baje iz Instituta za javne financije. Bajo upozorava da je procjena od 32 milijarde eura vrijednosti državne imovine, kojom se barata, napravljena prema knjigovodstvenoj, a ne tržišnoj vrijednosti, te da je u deset godina od imovine Hrvatska u prosjeku ostvarivala oko 1 posto BDP-a, što je iznimno malo ako se uzme u obzir da smo treća najbogatija zemlja Europe po državnoj imovini.

Koliko čega ima

Ako se zbroje prosječni prihodi od imovine centralne i lokalne države, dođe se do podatka od 5 milijardi kuna na godišnjoj razini.

– Postoji značajan financijski potencijal imovine koji zbog sustavnog zanemarivanja nije ozbiljno razmatran u analizama održivosti državnih financija – ističe Bajo. Zato apelira na državu da, ako želi imati kredibilitet u upravljanju javnim financijama i državnom imovinom, pod hitno osnuje Državni ured za upravljanje javnim dugom i donese Zakon o javnom dugu, kakav imaju gotovo sve članice Europske unije .

U analizi Zakona o upravljanju državnom imovinom ističe i da država, prije nego što krene u prodaju, mora utvrditi koliko i čega ima te koliko ta imovina vrijedi. Da nam velika imovina ne donosi značajne prihode, dokazuju brojke po kojima je od 2002. do 2012. državni proračun ostvario 32,6 milijardi kuna prihoda od imovine te primitaka od prodaje, što je prosječno oko tri milijarde ili 1 posto BDP-a godišnje. Većina prihoda ostvarena je od koncesija, i to 19,4 milijarde kuna, dividendi, povlačenja prihoda od dobiti javnih poduzeća i od kamata. Prodajom nefinancijske imovine, uglavnom zgrada, u deset godina država je uprihodila 6,4 milijarde kuna, a privatizacijom 9,8 milijardi kuna.

– Državna imovina uglavnom je trošak zato što nedostaje vizija u upravljanju njome. Najvažnije je odlučiti što će biti državno, a ostalo što prije dati tržištu – poruka je Zdeslava Šantića, ekonomista Splitske banke.

Jak lokalni potencijal

Ne razgovara se ni o imovini lokalnih jedinica koja ima potencijal gotovo jednak kao i državna. Po podacima koje je Bajo izložio u svojoj analizi, od 2002. do 2011. lokalne jedinice ostvarile su 24 milijarde kuna prihoda i primitka od imovine. 

>> Novi zakon o upravljanju imovinom: AUDIO odlazi u povijest

>> Milan Pejnović: Državne stanove prodavat ćemo 
po tržišnoj cijeni

Stem industrija
RUŠIMO MITOVE
STEM industrija: Oni zarađuju više od prosjeka, sve više žena se etablira u tom sektoru i utječu na rast gospodarstva
  • Masni_brkovi:

    obožavam ove pametnjakoviće koji jedino što znaju je soliti pamet, a u životu nikada nisu ništa napravili. koji bog dajete prostor tim bezveznjacima