Europska unija navikla je na krize, ali ova bi mogla biti najveća do sada. Dok se 27 čelnika država članica okuplja u Bruxellesu ovog četvrtka, svjesni su da bi cjelokupna sigurnosna arhitektura, izgrađena nakon 1945. i ovisna o potpori Sjedinjenih Američkih Država, mogla u bilo kojem trenutku pasti. Povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, europski lideri sve više govore o suverenitetu i obrani. Iako su svjesni da je trenutak za djelovanje stigao, mnogi već sada strahuju od katastrofalnih posljedica.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na "nevjerojatno buđenje", dok je njemački kancelar Friedrich Merz situaciju opisao kao "pet minuta do ponoći". No, zabrinutost raste jer događaji eskaliraju brže nego što političari mogu pratiti. "Noćna mora bi bila da SAD uskoro objavi dogovor kojim bi prihvatio većinu ruskih zahtjeva i zatim poručio Ukrajini i Europi da ga prihvate ili odbiju", upozorio je Malcolm Chalmers iz britanskog instituta Royal United Services Institute, piše Politico.
Europski lideri ne strahuju samo od SAD-a, već i od podjela unutar Unije. Hitno sazvani summit, koji dolazi samo nekoliko dana nakon neformalnih sastanaka u Parizu i Londonu, jasno pokazuje namjeru pronalaženja rješenja, ali diplomati već sada očekuju da će proruska skupina na čelu s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom pokušati sabotirati napore. Na stolu je mnogo tema, a nedostatak jedinstva prijeti raspršenjem summita u više smjerova. Lideri će razmatrati kako brzo preusmjeriti resurse za jačanje nacionalnih vojski, dok će istodobno pokušati pružiti podršku Ukrajini, primjerice potvrdom njezina puta prema EU. Očekuje se i osuda ruskog režima te moguće uvođenje novog paketa sankcija.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je EU čelnike na ozbiljnost situacije: "Europa se suočava s jasnom i neposrednom prijetnjom kakvu nitko od nas nije doživio u svom odraslom životu. Budućnost slobodne i suverene Ukrajine, ali i sigurne i prosperitetne Europe, u pitanju je." Više od tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu i tek nešto više od šest tjedana otkako je Trump ponovno preuzeo vlast, ovaj summit dolazi u trenutku povijesno važnih previranja.
Iako su Macron i britanski premijer Keir Starmer prošlog tjedna pokušali pridobiti Trumpa, situacija se naglo pogoršala. Nakon katastrofalnog sastanka Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u petak, uslijedila je odluka Washingtona da obustavi vojnu pomoć Ukrajini. Iako vojno financiranje tradicionalno nije pitanje EU, čelnici će raspravljati o načinima na koje bi se to moglo rješavati na središnjoj razini. "Obrambena potrošnja postaje stalni trošak", rekao je jedan europski diplomat. "Isključili smo sunce i sada svaki dan moramo plaćati grijanje... Svaki dan moramo plaćati streljivo, barem nekoliko godina, dok Trump ne umre."
Jedna od ključnih tema summita bit će plan predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, predstavljen u utorak, koji predviđa otključavanje do 800 milijardi eura za dodatnu obrambenu potrošnju u godinama koje slijede. Najkonkretniji dio prijedloga uključuje zaduživanje EU za 150 milijardi eura, koje bi se zatim posudile državama članicama za nabavu vojne opreme poput protuzračne obrane, artiljerijskih sustava, projektila, dronova i drugih nužnih sredstava. Europska komisija predlaže i ublažavanje fiskalnih pravila kako bi države članice mogle povećati vojnu potrošnju do 1,5% BDP-a tijekom četiri godine, što bi značilo dodatnih 650 milijardi eura ulaganja u obranu.
Dva dužnosnika EU otkrila su da je Von der Leyen svoj plan predstavila upravo kao odgovor na odluku SAD-a da prekine vojnu pomoć Ukrajini. Europska investicijska banka također razmatra promjene pravila kako bi lakše financirala obrambene projekte. Osim novih financijskih inicijativa, čelnici EU razmatrat će i mogućnost zapljene ruskih zamrznutih sredstava. Dok se kamate na zamrznutih 200 milijardi eura već koriste za pomoć Ukrajini, Francuska i nekoliko drugih država sada su spremne raspravljati o zapljeni same glavnice, unatoč pravnim preprekama i mogućoj financijskoj nestabilnosti.
Očekuje se i daljnja vojna pomoć Ukrajini. EU je ranije najavio plan slanja 1,5 milijuna komada artiljerijske municije i druge opreme poput protuzračnih sustava i projektila. No u utorak navečer diplomatski izvori otkrili su da Mađarska odbija pristati na taj plan, što bi moglo dodatno zakomplicirati završnu izjavu summita. Prema nacrtu završne izjave, EU će nastaviti pružati Ukrajini "redovitu i predvidljivu financijsku pomoć". U 2025. godini ta će pomoć iznositi 30,6 milijardi eura, uključujući 12,5 milijardi iz mehanizma EU za podršku Kijevu i 18 milijardi iz G7 zajmova u sklopu inicijative "Era". Daljnja sredstva mogla bi doći iz plana "Rearm Europe", koji je von der Leyen predstavila ovog tjedna. Ukrajinski dužnosnici i dalje nastoje održati optimizam, unatoč odluci SAD-a o obustavi vojne pomoći. "Bolno je, ali nije fatalno," rekao je jedan visoki ukrajinski dužnosnik. "To će nas koštati nepotrebnih žrtava i izgubljenih teritorija, ali neće dovesti do poraza."
>>> VIDEO Trump o Grenlandu
Otvori KEKS Pay
Krivonoga Ursula bi samo ulagala u oruzje. Ne treba ni znanost, ni tehnologija ni medicina..samo oruzje. Neja ljudi ginu i neka se rat nastavlja. Bolji je bilo kakav mir od rata.