Trodnevno ispitivanje Josipa Manolića započeo je tužitelj Scott, prvo su ga zanimale političke razlike između njega i Mesića prema Tuđmanu. Temelj razlike bio je u tomu što smo Mesić i ja zastupali prihvaćanje avnojevskih granica, koje nije realno mijenjati odgovara Manolić... Tuđman je pregovarao s Miloševićem o podjeli određenih teritorija pa to samo za sebe govori o našoj razlici. Što je Manolić znao o Karađorđevu?
Ništa o samom sastanku..., znam ono što mi je predsjednik rekao nakon sastanka, da su postigli sporazum o principima kako dijeliti BiH. Tuđman je bio opsjednut idejom Banovine Hrvatske, govorio je da je u hrvatskom interesu, zemljopisno govoreći, da nema više oblik kobasice... Govorio je i da su granice BiH apsurdne.
Tuđmanova bojazan
Manolić je objašnjavao da su na sastancima državnog vrha (VONS i sl.) neki pritiskali Tuđmana da politički i vojno pomogne Hrvatima u BiH, no Tuđman se bojao reakcija međunarodne zajednice pa je zato Hrvatima BiH poručivao: "Sami se organizirajte, suočite s problemom, pa ćemo vam pomoći". No, aneksija Herceg Bosne bila je Tuđmanov plan... To je bila Šuškova, Bobanova i njegova politika.
Objašnjavajući "hercegovački lobi", Manolić Sudu objašnjava da su to "bili političari koji su prihvaćali da je sukob s Muslimanima dobro rješenje za ostvarivanje njihovih ciljeva, bili su to Boban, Kordić i ostali". Premda je bio i hrvatski premijer, Manolić je odgovarao kako nije znao za uspostavu logora u BiH u kojima su Hrvati držali zarobljene Muslimane. "To je rađeno u tajnosti, doznao je Crveni križ, išle su komisije, mislim u Dretelj, Tuđman je mislio da te logore treba zatvoriti, no to nije napravljeno... Ljudi su tamo držani... i ne zna se koliko dugo".
HVO je gubio
Manolić sudu objašnjava da je konkretna, vojna pomoć iz Hrvatske krenula kada su Muslimani potisnuli HVO i kada je bilo jasno da Hrvati gube. "Još malo i mi ćemo ih potisnuti u more", citirao je Manolić riječi neke Muslimanke. Opet ne zna ništa konkretno o tome, ali zna da je sve išlo preko Ministarstva obrane RH. Obrana ovdje Manolića pita kako to da ništa ne zna kada je bio u vrhu obavještajne državne strukture. On opet odgovara općenito, ali kaže da je financiranje HVO-a išlo preko Privredne i Zagrebačke banke. Na pitanje znači li to da je novac išao iz hrvatskoga proračuna, Manolić odgovara: "Kako drukčije, pa nisu mogli za to koristiti hercegovački kamen". Na tu izjavu reagirao je Praljak i zamolio Manolića da ne vrijeđa Hercegovce.
"Držite se činjenica, a ne brinite se što mi možemo dobiti iz hercegovačkog kamena", rekao je Praljak. Potom je tužitelj čitao pismo britanskog premijera Johna Mayora svojem ministru vanjskih poslova Hougu, u kojemu se tematizira opasnost od stvaranja muslimanske države u srcu Europe. Manolić je rekao kako je to pismo Tuđman osobno čitao državnome vrhu, no ne vjeruje da je pismo bilo autentično. Opet potvrđuje da je Tuđman bio za vojnu pomoć Hrvatima u BiH, no da je govorio: "Ne činite to otvoreno". To je govorio Šušku, Bobetku, Praljku, Petkoviću, veleposlaniku Sančeviću, Bobanu, Prliću...", kaže Manolić.
Mesić, Tuđman i Manolić slave izbornu pobjedu 1992.
U unakrsnom ispitivanju obrane sudjeluju Praljak te odvjetnici Karnavas, Alaburić, Nožica i Kovačić. Praljak sustavno objašnjava dokumente koji dokazuju da je službena Hrvatska podupirala suverenitet BiH te traži od Manolića da potvrdi postojanje tih dokumenata. Praljak ga pita zna li za povijesni dokument iz 1991., koji su bez Hrvata potpisali Filipović i Karadžić. Manolić kaže da mu je dokument nepoznat, da je samo čuo za njega. Potom Praljak pita Manolića, kao tadašnjeg člana Sabora, sjeća li se da je Sabor tražio od BiH da spriječi bombardiranje i napade na hrvatske gradove s teritorija BiH. Manolić Praljku odgovara kako ne drži političke govore, da je on tada već bio samo birokrat te da mu nije bio posao tražiti od BiH kolega da spriječe granatiranje. Slično Manolić komentira i podatke o vojnoj, humanitarnoj i zdravstvenoj pomoći koja iz RH ide u BiH i u vrijeme hrvatsko-muslimanskog rata.
"Bila je to dvostruka politika hrvatskog vodstva", navodi. Praljka je zanimalo kako to da Manolić, kao šef obavještajaca, nije znao da je kroz Hrvatsku prošlo 5000 mudžahedina u BiH, no Manolić je i dalje tvrdio da to tada nije znao, da je bila riječ o osobama koje su bile navedene kao "humanitarci". Praljak i odvjetnici, međutim, i dalje inzistiraju. Dokazuju tada vrhunski politički status Manolića i nikako ne prihvaćaju da nije znao za podizanje logora za Muslimane. Pokazuju mu njegove izjave kako je i "svako dijete u Hrvatskoj znalo za logore", na što Manolić odgovara: "Pa jedno je znati, a drugo sudjelovati u tomu..." Obrana tada ispituje Manolića o financijskoj pomoći hrvatske dijaspore, kako zbog rata u RH, tako i kada je počeo rat u BiH. Manolić ne osporava tu pomoć, no ostaje pri tvrdnji da je pomoć RH HVO-u bila oko milijardu DEM.
I sudac se čudi
Sudac Antonetti, koji je često i sam postavljao pitanja Manoliću (nije baš uobičajeno), također traži da mu svjedok objasni apsurd kako to da u jeku sukoba Hrvata i Muslimana Hrvatska u BiH šalje (citira jedan Praljkov dokument) "75 RPG-a sa 7000 granata"? Manolić kaže kako je teško shvatiti logiku tog vremena, bez znanja o liderima i državnim strukturama. Odvjetnik Kovačić pokazuje Manoliću dokument u kojemu ministar Šušak navodi upućivanje financijske pomoći HVO-u, no to RH tretira kao posudbu. Ovaj je dokument bio iznenađenje za sve, no Manolić ima protupitanje: "Možete li mi reći kada je taj novac bio vraćen?". Odvjetnik na to pita Manolića: "Možete li sa sigurnošću potvrditi da taj novac posuđen HVO-u nikada nije vraćen Ministarstvu obrane RH?" Manolić odgovara. "Ne, to ne mogu, nikada nisam ni čuo za te posudbe".
Na kraju opsežnog i dugotrajnog svjedočenja, koje je 86-godišnji Manolić izdržao bez većih problema, zaključak obrana šestorice u Haagu optuženih Hrvata iz BiH jest jedinstven obrana je dokazala da Josip Manolić nije vjerodostojan svjedok. Njegove tvrdnje o Tuđmanovoj politici podjele BiH i ratnoj situaciji između Hrvata i Muslimana nisu dokazane. Manolić je pokazao da je o svemu čuo ili mu je o tome netko drugi nešto rekao, no morao je potvrditi da na sastancima koje kritizira nije bio. Usto, nema nikakvo osobnih saznanja o BiH i tamošnjoj situaciji s obzirom na to da je tamo, kao državni političar RH, putovao samo jednom.
Ključni svjedok optužbe 'ne zna'
Početkom srpnja Josip Manolić – bivši ključni čovjek HDZ-a, potom politički protivnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, politički saveznik Stjepana Mesića i čovjek koji je cijelog svog života radio na obavještajno-sigurnosnim poslovima – svjedočio je puna tri dana u haaškoj sudnici. Suđenje šestorici vođa bivše Herceg-Bosne (Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić, Pušić) treba, prema zamislima Tužiteljstva, dokazati dvije ključne teze: da je Hrvatska bila agresor i podržala napad Hrvata na muslimane tijekom njihova rata, te da je riječ o zločinačkom pothvatu. Ključni svjedok optužbe, vidjelo se to na suđenju, upravo je – Josip Manolić. Njegovo svjedočenje u Haagu protiv Hrvata trebalo je biti u statusu zaštićenog svjedoka, no sud to nije odobrio. Time se svjedočenje Manolića razlikuje od onoga Mesićeva, koje je godinama bilo čuvano kao tajna. Tajni sada nema, jer Manolić je otvoreno svjedočio protiv Tuđmanove politike, kojoj je do 1994. i sam pripadao, bio je i njegov premijer. Njegovo se svjedočenje temelji na knjizi, koja sadrži njegove intervjue, a u unakrsnom ispitivanju obrane postalo je očito da se većina njegovih zaključaka i teza temelji na – interpretaciji. Na brojna konkretna pitanja Manolić je naime odgovarao s “Ne sjećam se”, “Nisam bio na tim sastancima”, “Nije to bio moj posao” i sl.
Tuđmanov zločinački plan nije postojao
Velik dio unakrsnoga ispitivanja Manolića obavio je optuženi Slobodan Praljak. Na početku je odmah objasnio da Manolić, dok je bio dio iste hrvatske politike, “nikada nije prstom u nekoga upro i rekao – ti si umiješan u zločinački pothvat... ti šalješ vojsku tamo... i nikada se u to vrijeme nije distancirao”. Odvjetnica Alaburić nakon ispitivanja, tijekom kojega je zaključila da je Manolić nepouzdan svjedok o dogovorima Tuđman-Milošević i podjeli BiH, pitala je: “Dakle, možemo zaključiti da niste nikada nazočili sastancima, niti da ste ikada pročitali zločinački plan koji bi sačinio Franjo Tuđman? “Da”, odgovara Manolić.
Otvori KEKS Pay
