Koliko će umjetna inteligencija promijeniti naše karijere? Hoće li mladi u Europi imati priliku izgraditi samostalan život? I poznaju li sve mogućnosti koje im Europska unija nudi?
Uoči 11. izdanja LEAP Summita, koji se 20. listopada održava na Zagrebačkom velesajmu, razgovarali smo s predstavnicima Europske komisije u Hrvatskoj o budućnosti mladih, njihovim izazovima i prilikama. O budućnosti Europe govorit će se i na konferenciji, gdje će Zrinka Ujević voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj sudjelovati u razgovoru „What's Europe's Next Move in a Changing World?”, uz moderatora Mladena Miletića iz Poslovnog dnevnika.
Mladi Europljani suočavaju se s ubrzanim tehnološkim promjenama, gospodarskom neizvjesnošću i globalnim krizama. Koje su njihove najveće prilike i izazovi?
Mladi imaju slobodu studiranja i rada diljem Unije, ali sve teže dolaze do stabilnog zaposlenja i priuštivog stanovanja. Istovremeno, umjetna inteligencija mijenja zanimanja, a geopolitičke krize otvaraju nova sigurnosna pitanja.
Europska komisija zato nastoji povezati gospodarsku konkurentnost s kvalitetom života kroz inicijative poput europskog plana za priuštivo stanovanje, Unije vještina i mjera za kvalitetna radna mjesta. Strategijom međugeneracijske pravednosti dodatno naglašava odgovornost današnjih politika prema budućim generacijama. Cilj je mladima omogućiti slobodu izbora, kvalitetnije životne uvjete te više prilika za obrazovanje, rad i profesionalni razvoj.
Često se govori o tome da mladi predstavljaju budućnost Europe, no koliko zapravo sudjeluju u oblikovanju njezine sadašnjosti? Imaju li dovoljno prostora i stvarnog utjecaja na odluke koje se izravno tiču njihove budućnosti?
Mladi nisu samo budući korisnici europskih politika. Oni već danas žive s posljedicama odluka o obrazovanju, tehnologiji, stanovanju i okolišu. Zato njihovo sudjelovanje treba biti dio procesa donošenja odluka, a ne samo naknadna konzultacija.
U ovom mandatu europski povjerenici i dalje održavaju dijaloge s mladima, a europski paneli građana uključuju i pripadnike generacije Z, koji izravno sudjeluju u oblikovanju preporuka za Komisiju. Nije dovoljno samo otvoriti vrata institucija. Važno je da mladi vide kako se njihovi prijedlozi odražavaju u konkretnim europskim politikama.
Europska unija mladima nudi brojne mogućnosti za obrazovanje, mobilnost, zapošljavanje i poduzetništvo. Koje biste prilike posebno izdvojili, a smatrate da ih mladi u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno poznaju ili koriste?
Erasmus+ iduće godine slavi 40 godina. Kroz program su prošli milijuni korisnika i doista je promijenio živote brojnih Europljana. Međutim, europske mogućnosti nadilaze studentske razmjene.
Europske snage solidarnosti omogućuju volontiranje uz pokrivene osnovne troškove, DiscoverEU osamnaestogodišnjacima otvara mogućnost putovanja Europom, a Erasmus+ za mlade poduzetnike pruža priliku za stjecanje poslovnog iskustva u inozemstvu. Tu je i mreža EURES, koja olakšava mladima zapošljavanje diljem Unije.
Komisija u prijedlogu novog europskog proračuna za razdoblje 2028.–2034. predviđa gotovo 50 milijardi eura za Erasmus+ i program AgoraEU, za obrazovanje, mobilnost, kulturu i demokratsko sudjelovanje.
No jednako je važno tko do tih prilika dolazi. Cilj je da europski programi budu dostupni i mladima iz manjih sredina, onima koji nisu na sveučilištu ili nemaju financijsku potporu obitelji. Mobilnost donosi znanje, samostalnost, kontakte i iskustvo koje mladima otvara nova profesionalna vrata.
Umjetna inteligencija već mijenja način na koji učimo, radimo i razvijamo karijere. Kako Europa može osigurati da mladi ne budu samo korisnici novih tehnologija, nego i oni koji ih razvijaju i oblikuju?
Europa ima vrhunske istraživače i snažnu industriju, ali još uvijek značajno ovisi o tehnologijama razvijenima izvan Unije. Zato je cilj povezati europsko znanje, kapital i računalne kapacitete te omogućiti mladim inovatorima da svoje ideje razvijaju upravo ovdje, u Europi.
Inicijativom InvestAI mobilizira se 200 milijardi eura ulaganja. Uspostavlja se mreža od 19 tvornica umjetne inteligencije, a u srpnju je pokrenuta i inicijativa velikih AI gigatvornica. Strategijom za primjenu umjetne inteligencije potiču se inovacije u ključnim gospodarskim sektorima.
Uredbom o umjetnoj inteligenciji istovremeno se nastoje zaštititi sigurnost i temeljna prava građana. Za mlade to znači priliku da stvaraju, a ne da budu samo korisnici tehnološkog napretka. Europska ambicija je razvijati globalno konkurentne tehnologije koje služe ljudima.
Kada govorimo o budućnosti Europe, često se spominju konkurentnost, inovacije i gospodarski rast. Koje će vještine, znanja i osobine biti najvažnije za mlade koji tek ulaze na tržište rada?
Europska konkurentnost sve će više ovisiti o znanju i produktivnosti. Europa se suočava s manjkom stručnjaka u ključnim sektorima, starenjem stanovništva i ubrzanim tehnološkim promjenama. Zato je Komisija pokrenula Uniju vještina, koja povezuje obrazovanje, potrebe gospodarstva, prekvalifikacije i cjeloživotno učenje.
Poseban naglasak stavlja se na prirodoslovne i tehničke discipline, digitalne vještine i strukovno obrazovanje. No jednako su važni kreativnost, kritičko razmišljanje, komunikacija i sposobnost povezivanja različitih područja.
Umjetna inteligencija može preuzeti dio zadataka, ali odgovornost za prosudbu, odluke i njihove posljedice ostaje na ljudima.
Mladi bi zato trebali razvijati stručna znanja u više disciplina. U gospodarstvu koje se brzo mijenja prednost neće imati samo oni koji vladaju današnjim tehnologijama, nego oni koji drže korak i s budućima.
Kada biste danas imali 25 godina i tek započinjali profesionalni put u Europi, koju biste priliku pokušali iskoristiti, a koji biste savjet dali mladima koji još uvijek traže svoj smjer?
Jedna od glavnih prilika bila bi sudjelovanje u programu Erasmus. Mogućnosti koje taj program nudi iznimno su korisne mladima: učenje stranih jezika, upoznavanje novih kultura, obrazovanje u drugoj sredini, nova prijateljstva i širenje mogućnosti zapošljavanja.
Mladi bi te prilike trebali iskoristiti, a novih se izazova ne smiju bojati nego ih prihvatiti, iz njih učiti, poticati svoju osobnu znatiželju te graditi vlastiti životni put temeljen na znanju i iskustvima.
O budućnosti Europe i na LEAP Summitu 2026
Pitanja o kojima smo razgovarali s predstavnicima Europske komisije bit će dio programa ovogodišnjeg LEAP Summita, koji će se održati u utorak, 20. listopada, na Zagrebačkom velesajmu.
U razgovoru „What's Europe's Next Move in a Changing World?”, koji počinje u 10:00 sati na LEAP Stageu, sudjelovat će Zrinka Ujević, a moderirat će ga Mladen Miletić iz Poslovnog dnevnika.
LEAP Summit ove godine slavi svoje 11. izdanje i donosi dvije pozornice s predavanjima i panelima o umjetnoj inteligenciji, tehnologiji, poduzetništvu, financijama, kreativnosti i razvoju karijere. Osim prilike za nova znanja, konferencija okuplja studente, mlade profesionalce i stručnjake iz različitih industrija te otvara prostor za upoznavanje i razmjenu ideja.
Do konferencije je ostalo još samo nekoliko dana, a detaljan program i informacije o ulaznicama dostupni su na www.leapsummit.com.
Otvori KEKS Pay
