"Ilica, jedna od najdužih zagrebačkih ulica, proteže se od Trga bana Jelačića na istoku preko Črnomerca na zapadu grada, pa sve do Vrapča. Broji više od 500 adresa. Ilica je i glavna ulica za kupovinu u užem središtu grada u kojoj se nalaze veliki dućani eminentnih svjetskih proizvođača odjeće i obuće". Tako o Ilici piše Wikipedia, internetska enciklopedija. Uskoro će je trebati dopuniti jer je Hrvatska dobila još jednu ulicu tog naziva. Moglo bi se, na primjer, dopisati ovo: "Ilica je i 300 metara duga ulica u romskom naselju u Orehovici, a proteže se od Cvjetne do Nazorove".
– Za sto godina naša će Ilica možda prešišati onu zagrebačku, ali po broju kuća – smije se Krunoslav Vuk, glavni “krivac” za još jednu Ilicu. Kad se na sjednici Općinskog vijeća Orehovice ovih dana donosila odluka o imenovanju novih ulica u romskom naselju, koje se legalizira i urbanizira, Vuk je kao predstavnik romske manjine, koja okuplja oko 600 pripadnika, došao s konkretnim prijedlozima. Za svaku je ulicu imao pripremljen naziv, osim za ovu između Cvjetne i Nazorove.
– Nekako nam je promakla. Sjednica je već trajala i trebalo je izglasati imena. Na pamet mi je u toj brzini pala Ilica, najpoznatija ulica u Hrvatskoj. I tako smo je izglasali u paketu s ostalima – kaže Vuk. Ilica je zasad samo šikara usred koje prolazi poljski put. Po njoj uglavnom šetaju samo psi, mačke i štakori. No gradilišta su prodana i uskoro će se tu početi graditi kuće. Osim te, romsko naselje dobilo je još desetak novih ulica. Svaka, vele, ima svoju priču. Ona u kojoj živi Vukov tast, koji je jedini u selu uspio postaviti fasadu, nazvana je Ulica grofa Feštetića. Bit će, poručio je Vuk, malih problema s pisanjem adresa, ali grof Feštetić zaslužuje ulicu jer je tu nekad bio dvorac, a i “gospon grof su si bili dobri s Romima”.
Za Sportsku ulicu zaslužan je Marko Balog. – On je trener nogometnog kluba Romska vatra i bilo mu je logično da se ulica u kojoj živi zove Sportska – kaže. Tu su i Vrtna i Cvjetna ulica, u kojoj zasad nema cvijeća, ali bit će, najavljuju mještani, kad se u cijelo selo uz pomoć fondova Europske unije uvede vodovod, struja i postavi asfalt. Ulicu je dobio i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.
– Jednu smo ulicu nazvali po hrvatskim braniteljima, kojih je u selu dosta. Ulicu u kojoj žive uglavnom mlade obitelji i u kojoj najstariji stanar ima 40 godina nazvali smo Omladinska – nabraja Vuk. Jedna ulica nazvana je Đurđevdanska.
– Neki vele da je Đurđevdan najveći romski blagdan, pa hajde neka onda bude Đurđevdanska. Mještani su imali potpunu slobodu predlagati nazive. Demokracija na djelu. Politika se tu uopće nije miješala – kaže K. Vuk. Sva će kućanstva dobiti i kućne brojeve. Sad je cijelo selo na jednoj adresi – Dravskoj 17. Urbanizacija će označiti kraj bespravne gradnje.
