Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Mirela Holy: Slučaj Glavica? Ne bih o tome, ne želim lagati

Najslabija karika u Kukuriku koaliciji može biti različit pristup nekoj socijalnoj problematici,a najjača upravo to drukčije promišljanje jer se kroz argumentaciju i sukobljavanje različitih stavova može doći do boljih rješenja, smatra Holy
26. veljače 2012. u 14:00 54 komentara 14 prikaza
\'23.02.2012., Zagreb- Ministrica zastite okolisa i prirode Mirela Holy. Photo: Boris Scitar/VLM/PIXSELL\'
Foto: Boris Ščitar/VLM/PIXSELL

Ministrica zaštite okoliša i prirode zasigurno je najnekonvencionalnija stanarka Banskih dvora. U središte pozornosti najprije je došla zbog crnog “plašta” i jake šminke, a potom i zato što se jedina javno suprotstavila prvom potpredsjedniku Vlade Radimiru Čačiću. Mirela Holy otvoreno govori o neslaganju s Čačićem, pa i svojim kolegama u SDP-u. Objašnjava zašto će se ubuduće isplatiti odvajati otpad u vlastitu domu te upozorava zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da mu više neće tolerirati kršenje zakona. Usprkos mnogima, i dalje “gura zeleno” i bori se za zaustavljanje gradnje podzemne hidroelektrane Ombla.

Opozicija i u stranci

Jeste li izgladili spor s prvim potpredsjednikom Vlade vezan uz osnivanje Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija?

Nedoumice su riješene i Centar je postao prvenstveno konzultantsko, savjetodavno tijelo. Bilo je vrlo važno da ne dođe do prijepora s Europskom komisijom jer HERA mora biti neovisna. Do 2015. moramo liberalizirati tržište električnom energijom i odvojiti prijenos i distribuciju od proizvodnje, odnosno HEP-a. Prijenos i distribucija trebali bi postati operateri poput Janafa i Plinacroa, koji će imati jednake uvjete za sve proizvođače električne energije, pa i za HEP.

Bi li ta dva izdvojena sustava trebalo privatizirati?

Mislim da su to prirodni monopoli i da prijenos i distribucija električne energije moraju ostati u stopostotnom državnom vlasništvu bez mogućnosti privatizacije. Dakle, dvije posebne tvrtke koje neće biti moguće privatizirati.

Što kažu drugi u Vladi?

Prijenos i distribucija se moraju izvući iz HEP-a po trećoj europskoj direktivi. Tomu se HEP strašno opire jer će, budimo realni, izgubiti kravu muzaru. Ali moram reći da i unutar SDP-a postoji vrlo jaka opozicija takvim stavovima jer imamo dosta energetskih stručnjaka od kojih mnogi rade u HEP-u i smatraju da prijenos i distribucija moraju ostati u tvrtki jer će inače propasti. Razumijem ih, ali izdvajanje prijenosa i distribucije moglo bi pomoći HEP-u da se trgne i da pojača proizvodnu djelatnost.

A Čačić?

On je vrlo pragmatičan. Njega zanima da se što više investira i moj je dojam da nije posebno zainteresiran za te stvari. Ali ne znam kako će biti kad postavi svoje ljude u upravu HEP-a.

Nije li pomalo paradoksalna situacija da HNS ima kontrolu nad HEP-om kad i sami kažete da u SDP-u imate vrlo mnogo energetičara i ljudi iz HEP-a?

Ne znam koliko haenesovaca ima u HEP-u. Možda ih ima puno.

Treba li u Zagrebu graditi spalionicu otpada?

Da. Ja sam za to da se spalionica komunalnog otpada gradi u Zagrebu, ali znatno manja od predviđene, kapaciteta 400 tisuća tona. Mi ćemo u Zakon o otpadu ugraditi obavezu da općine i gradovi organiziraju primarnu selekciju na svom teritoriju, što podrazumijeva da će količina otpada koja će ići ili u centre za gospodarenje otpadom ili u spalionicu biti 50 posto manja.

Do 2018. moramo sanirati sva odlagališta. Smatrate li Jakuševac saniranim ili nesaniranim odlagalištem?

Teško pitanje. Ali u principu ne smatram da je Jakuševac sanirano odlagalište s obzirom na to da se na njega i dalje dovozi otpad. Mi planiramo potpuno poštovati strategiju gospodarenja otpadom koja podrazumijeva hijerarhiju postupanja s otpadom. Prvo je smanjenje nastanka otpada i veća odgovornost svih proizvođača, drugo je provođenje primarne selekcije odnosno selektivnog prikupljanja otpada na mjestu njegova nastanka, ne samo u kućanstvima nego i u gospodarstvu. Treće je obrada, uporaba i reciklaža selektivno skupljenog otpada. A tek četvrta i posljednja faza je termička obrada otpada.

Koliki postotak otpada nepovratno gubimo zbog neselektivnog skupljanja u kućanstvima i u gospodarstvu?

Sada gubimo i do 90 posto. U stravičnom smo zaostatku. Najbolja je situacija na Krku i u Čakovcu, gdje se gubi 70 posto otpada, a u idealnoj situaciji bismo imali 60 posto iskorištenog otpada i 40 posto neiskorištenog koji bi išao u termičku obradu i tako se pretvarao u toplinsku ili električnu energiju.

Hoće li se graditi podzemna hidroelektrana Ombla?

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nema pravne instrumente da zaustavi projekt zato što je prethodno ministarstvo izdalo rješenje o prihvatljivosti tog zahvata na okoliš još 1999. godine i na temelju toga je investitor, odnosno HEP, ishodio lokacijsku dozvolu. Sada je već u procesu ishođenja građevinske dozvole.

Znači, gradit će se?

Upravni sud donio je pravorijek da je sve bilo sukladno zakonu. Sad provodimo reviziju projekta, i to kod tri neovisna stručnjaka koji će nam dostaviti svoja mišljenja i na temelju toga ćemo dati preporuku Vladi koja je, na koncu, i vlasnik HEP-a.

Ima li Vlada već sada jasan stav o Ombli?

Pa, određeni članovi Vlade smatraju da treba ići u projekt gradnje hidroelektrane Ombla. Nije nikakva tajna da ministar Čačić zagovara realizaciju tog projekta zato što smatra da je proces odmakao i da je moguća brza realizacija. S obzirom na to da njega zanimaju investicije, zainteresiran je za projekt. Moj je stav potpuno drugačiji jer smatram da je taj projekt ekološki, ali i ekonomski, iznimno upitan.

Što je ekološki najupitnije?

Riječ je o podzemnoj hidroelektrani kojom će se uništiti vrijedna staništa u špiljskom sustavu. Endemska vrsta čovječje ribice, kolonije šišmiša... Osim toga, velika je nepoznanica kako će se voda ponašati u kršu i hoće li hidroelektrana uopće biti operativna.

Što o tom projektu misli premijer Zoran Milanović?

Nekoliko puta sam s njim razgovarala o tom projektu i mislim da je njegov stav još uvijek dosta otvoren. Fond za zaštitu okoliša je od 2005. izgubio 752 milijuna kuna.

Je li netko uvozio prazne boce i bogatio se prodajući ih Fondu ili su se u Hrvatskoj proizvodile prazne boce?

Događalo se da se boce proizvedu za 20 lipa, ali uopće ne napune napitkom, i takve prodaju Fondu. Prazne boce su se proizvodile u Hrvatskoj.

Tko je to radio?

Neću govoriti o tome zato što je to predmet istrage.

Vara li se državu još na taj način?

Mislim da ne. Uvedena je obveza da se boce moraju etiketirati i tako se može kontrolirati proizvodnja. Fond je gubio novac i zato što je prerađivačima prodavao PET ambalažu za 50 eura po toni, a oni su ambalažu izvozili po višestruko višim cijenama umjesto da je prerađuju u nove boce.

Je li takav izvoz legalan?

Da. Izvozili su ambalažu u Italiju ili Kinu i zarađivali do 400 dolara po toni.

Događa li se to još uvijek?

Mislim da se u ovom trenutku to ne događa jer je tvrtka BBS propala. Prema informacijama kojima raspolažem, samo je ona to radila.

Hoćete li ukinuti naknadu od 50 lipa za vraćenu bocu?

Sigurno će se promijeniti to da se Fond za zaštitu okoliša više neće baviti prikupljanjem i prodajom PET ambalaže jer je Fond financijski instrument zaštite okoliša, a ne tvrtka. Ljudi uvijek gledaju samo povratnu naknadu. Ali treba reći da je prema Pravilniku o ambalažnom otpadu proizvođač pića po jednoj boci dužan platiti za okolišne troškove 1,32 kuna, od čega je 50 lipa ta povratna naknada. Mislim da ćemo ići s varijantom jednog prijelaznog rješenja jer u trenutku kad se uspostavi primarna selekcija u kućanstvima više neće biti potrebe da se građani motiviraju da za vraćenu bocu dobiju 50 lipa. Svaki će građanin već u svom domu imati mogućnost da plastiku i sve druge iskoristive vrste otpada baca u posebne vreće koje će komunalci odvoziti na sortirnice otpada.

Kažete da ćemo račune za odvoz smeća plaćati po stvarnoj količini. Hoćemo li možda dobiti nešto novca ako marljivo odvajamo koristan otpad?

Ne. To će biti vaša dužnost. A bit ćete motivirani time što ćete imati manje ostalog otpada i samim time plaćati manje uslugu odvoza smeća. Svatko će plaćati onoliko koliko je smeća proizveo. A pošto će vreće biti označene, moći ćemo raditi štih-probe i kažnjavati one koji ne budu razvrstavali otpad.

Granica za “imućnije”

Što poručujete mom prijatelju koji kaže da ne bi glasovao za Kukuriku koaliciju da je znao da ćete mu na plaću od 6000 kuna “opaliti” porez i da ćete oporezivati mirovine njegovih roditelja?

Ja se ne bavim ekonomskim pitanjima i ne želim ulaziti u stvari iz resora mojih kolega. Vjerujem u njihove procjene da je to bilo nužno. Kao socijaldemokratkinja se uvijek zalažem za solidarnost bogatijih prema siromašnijima i zdravijih prema bolesnijima. Sad se postavlja pitanje gdje je granica od koje počinje imućniji sloj.

Smatrate li da je netko tko zarađuje 6000 kuna imućan?

Ovisi u kojem gradu živi, ima li obitelj koju treba uzdržavati, i još o mnogo drugih stvari. Vjerujem da ima i onih koji sa šest tisuća kuna žive komotno kao i onih kojima je jako teško.

Koja je karika Kukuriku koalicije najslabija, a koja najjača?

Najslabija karika može biti možda različit pristup nekoj socijalnoj promblematici između nas kao koalicijskih partnera, a najjača karika može biti upravo to različito promišljanje jer se kroz argumentaciju, raspravu i sukobljavanje različitih stavova može doći do boljih rješenja.

Je li zaista istina da vam je gospodin Radimir Čačić rekao da ne zamarate svoju glavicu ekonomijom?

(Smijeh) Radije ne bih odgovorila na to pitanje. Zašto? Zato što ne želim lagati.

Zagrebu se više neće tolerirati k

Zagrebu se više neće tolerirati kršenje Zakona o otpadu

Najavili ste izmjene Zakona o otpadu. Pošto i sadašnji kaže da gradovi i općine odvoz smeća moraju naplaćivati ili po volumenu otpada ili po broju članova kućanstva, što ćete zapravo mijenjati?

Mijenjat će se sankcije. I prema gradovima i općinama i prema građanima koji ne budu provodili primarnu selekciju. U Zagrebu se zakon ne provodi.

Što ćete učiniti?

I Zagreb će se morati prilagoditi kao i svi drugi gradovi i općine.

Od polja do polica u 24 sata
Domaći proizvodi koji u najkraćem roku dolaze na police dućana kako bi mi imali svježe voće i povrće
  • -obrisani-:

    Nastavak komentara, eto predvidio sam nešto, ona ima specijalne naočale na očima koji spriječavaju sunčevu svijetlost da pretvore vampira u prah i pepeo, e moj Brpljok drugi put bolje gledaj. Svejedno me je strah.

  • kris0000:

    Netko miješa kruške i jabuke. Osobni izgled je jedno, a posao drugo. Bravo ministrice, ako sve to provedete - KAPA DOLJE.

  • pemec:

    jedina normalna u kukuriku vladi,