Zgrade ministarstava, državnih agencija, instituta, Vlada, Sabor i druga tijela Republike Hrvatske godišnje prosječno potroše oko 660 milijuna kWh električne energije, što je trošak od nešto manje od pola milijarde kuna. Pokazuju to podaci prikupljeni od 2008. godine do 10. ožujka ove godine u Informacijskom sustavu za gospodarenje energijom (ISGE) u koji je ukupno uneseno 3640 objekata na 1964 lokacije u vlasništvu državnih institucija. Međutim, iako su im režije za “uhvatiti se za glavu”, prava je istina da su one još i veće jer prikupljanje podataka o objektima i potrošnji još nije završeno.
Slijede li kazne?
No zahvaljujući obvezama koje smo preuzeli kao članica Europske unije, potrošnja bi, a time i iznos za režije, trebala početi padati. I to za tri posto godišnje u svim grijanim prostorijama u vlasništvu centralne države. U suprotnom, slijede nam veliki penali. Dovoljno je reći da susjedna Slovenija, kojoj nije pošlo za rukom osigurati energetske uštede plaća oko 25 tisuća eura dnevno. Ispuniti potpisano, kažu u Ministarstvu graditeljstva, nije nemoguće. Postoji program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2014. do 2015. s ciljem ispunjenja zahtjeva sukladno europskoj direktivi, a kojim se planira ugovoriti cjelovitu obnovu 200 postojećih zgrada javnog sektora te pokrenuti investicije u iznosu od 400 milijuna kuna. I to bez trošenja proračunskog novca jer program podrazumijeva da izvođač koji javnim natječajem dobije posao obnove javnih zgrada preuzima i kreditne obveze koje vraća energetskim uštedama na objektu tijekom 10 do 14 godina.
I premda je već započela obnova određenih objekata u vlasništvu države, za sada uglavnom policijskih postaja, a u pripremi su i projekti obnove bolnica, neka ministarstva taj su program odlučila ignorirati. Umjesto da krene u obnovu svojih objekata po Vladinu projektu, Ministarstvo obrane početkom mjeseca potpisalo je sporazum s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o suradnji kojim se planira sufinancirati, između ostaloga, i rekonstrukcija postojećih, ali i gradnja novih vojnih zgrada prema načelima energetske učinkovitosti.
Sigurnosni razlozi
Vrijednost svih investicija je 260 milijuna kuna. Fond bi ih sufinancirao sa svojih 41 milijun kuna, a ostalo mora pribaviti MORH.
Ravnatelj Fonda za zaštitu okoliša Sven Müller kaže kako se obnovom MORH-ovih zgrada išlo mimo Vladina projekta iz sigurnosnih razloga prema kojima nije zgodno da izvođač radova bude prisutan u vojarnama koje obnavlja u razdoblju od 10 do 14 godina. Osim toga, dodaje, sporazumom nije predviđena samo obnova zgrada MORH-a već i gradnja novih objekata.
U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja pak kažu kako direktiva Europske unije ostavlja svakoj zemlji članici da odluči hoće li i vojne objekte uvrstiti u one koji moraju smanjivati potrošnju energije. Samim time nema prepreke da i vojarne uđu u Vladin program. Bitno je, kažu, da se na kraju postignu uštede, a sporazum koji su potpisali Fond i MORH nije racionalan jer iziskuje trošenje 220 milijuna proračunskih kuna, potpuno nepotrebno, s obzirom na Vladin model.
>> 'Zamijenite kartonske glasačke kutije prozirnima, imaju ih čak i u Africi'
A koliko zarade za drzavu svojim radom?neka to neko kaze.