Kao vodeća banka u Hrvatskoj i BiH svjesni smo svoje uloge. Raspolažemo s dovoljno kapitala i spremni smo pridonijeti gospodarskom i socijalnom napretku Hrvatske, a i susjedne BiH. Očekujemo da će kreditna aktivnost biti slabijeg intenziteta u odnosu na gospodarski rast. Moguće su poluge za snažniji rast kreditne aktivnosti i ubrzanje gospodarskog rasta efikasnije korištenje alociranih sredstava iz fondova EU, nastavak privatizacije, razvoj tržišta kapitala, značajnije korištenje sredstava državnih i međunarodnih financijskih institucija (HBOR, EBRD, EIB), kao i osnivanje investicijskih fondova specijaliziranih za podršku razvoju malih poduzetnika i startup poduzeća, poručuje predsjednik uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić. U svom prvom velikom javnom istupu otkad je prvi čovjek najveće i vodeće komercijalne banke u Hrvatskoj za Večernji list govori o učincima konverzije švicarskog franka na poslovanje, kreditiranju stanovništva i tvrtki, mogućnostima u korištenju fondova EU, ali i načinima na koje se može pokrenuti hrvatsko gospodarstvo.
Zagrebačka banka prošlu je godinu završila s minusom, zašto, ima li razloga za zabrinutost?
Na rezultate hrvatskih banaka ostvarene u 2015. znatno je utjecala primjena Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji bankama nalaže konverziju kredita ugovorenih s valutnom klauzulom u švicarskim francima. Banke koje su zahvaćene tim propisom pretrpjele su u njegovoj primjeni znatne gubitke. Većina vodećih banaka ostvarila je gubitak koji je rezultirao smanjenjem adekvatnosti kapitala za više od 3% te, što je još važnije, smanjenim potencijalom banaka za kreditiranje klijenata. Grupa Zagrebačke banke ostvarila je u 2015. godini gubitak nakon oporezivanja u iznosu od 148 milijuna kuna, a sama Banka ostvarila je gubitak u iznosu od 519 milijuna kuna, što je znatno niži rezultat u odnosu na ostvarenu dobit 2014. godine. Ukupni procijenjeni neto troškovi konverzije švicarskog franka iznose 1560 milijuna kuna prije poreza. Banka je ostvarila dobre operativne rezultate i zadržala volumen kreditne aktivnosti. Isključujući učinke navedenih zakonskih odredbi, rezultat Grupe i Banke za 2015. godinu bio bi ostvaren u skladu s planom i dakako pozitivan.
Znači, možemo zaključiti da nema mjesta zabrinutosti?
Svakako. Stabilnost je bankovnog sektora očuvana. Unatoč svemu, hrvatske su banke likvidne i dobro kapitalizirane, uz adekvatnost kapitala na razini sektora od 21 posto. Kada govorimo o Zagrebačkoj banci, sa zadovoljstvom mogu reći da smo, mjereno ključnim pokazateljima poslovanja: adekvatnošću kapitala, omjerom troškova i prihoda i zadovoljstvom klijenata, u usporedbi s tržištem i s članicama Grupe UniCredit, jedna od najuspješnijih banaka.
U prošloj godini ostvaren je porast troškova, kako to obrazlažete?
Do porasta troškova u prošloj godini došlo je zbog tri razloga. Banka od 2015. godine, zbog prenošenja u hrvatski pravni poredak mjerodavne europske direktive, mora izdvajati znatna sredstva za financiranje sanacijskog fonda. Drugi je razlog vezan za dodatne troškove prouzročene primjenom spomenutog propisa o konverziji denominiranih u švicarskom franku. Treći je razlog vezan za daljnja ulaganja. Dosta ulažemo u tehnologije vezane za digitalnu transformaciju banke, kako bismo našim klijentima osigurali još bolju uslugu putem e-bankinga, m-bankinga, mreže poslovnica i bankomata.
Kako vidite ulogu Zagrebačke banke unutar UniCredita?
Sa svrhom optimiranja poslovnih procesa i sinergija koje iz toga proizlaze, Zagrebačka banka je 2015. godine stekla 100% udjela u društvu UniCredit Leasing Croatia i povećala svoj vlasnički udjel u UniCredit Banka d.d. Mostar na 99% udjela. Ovim preuzimanjem Zagrebačka banka dodatno je optimizirala svoju upravljačku i poslovnu ulogu unutar Grupe UniCredit. Navedena integracija provedena je bez ikakvih poteškoća. U Grupi Zagrebačke banke zaposleno je više od 5300 radnika koji u multikulturalnom okruženju stječu visoku razinu kompetencije koja je zasigurno presudan element dugoročne održivosti poslovanja.
Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju vezane za švicarski franak snažno su pogodile bankarski sektor koji je još lani najavio pokretanje spora s državom na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID)?
Zagrebačka banka Ustavnom je sudu Republike Hrvatske podnijela prijedlog za ocjenu ustavnosti odnosne izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju. S druge strane, kako je javnosti već poznato, isti je propis predmetom interesa Europske komisije i moguće procjene njegove usklađenosti s europskim pravom. Do sada su klijenti koji predstavljaju 90% ukupnog portfelja kredita na koje se primjenjuje odnosni propis iskoristili zakonsku mogućnost konverzije. Banka će u skladu s propisanim rokom, do 30. ožujka 2016., izvijestiti Ministarstvo financija RH o svim učincima konverzije te time, dakako, i o visini pretrpljene štete. Bilo bi dobro da Europska komisija i Ustavni sud u skorije vrijeme iznesu svoja pravna stajališta o tom zakonu. Međutim, ako ne dođe do reakcije ni s jedne strane, bit će potrebno odlučiti o pokretanju arbitražnog postupka pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.
Ima li nova Vlada više razumijevanja za probleme banaka vezano uz konverziju kredita u švicarskim francima od prethodne?
U ovom trenutku ne vodimo nikakve pregovore s Vladom vezano za doneseni zakon. Odnosi s Vladom, bez obzira na to je li riječ o staroj ili novoj, za nas kao vodeću banku od iznimne su važnosti. Stoga ćemo i za slučaj pokretanja investicijskog spora problem nastojati rješavati u duhu partnerskih odnosa.
U ovoj godini većina analitičara očekuje umjereni rast BDP-a, kako vi ocjenjujete novu hrvatsku Vladu?
U Hrvatskoj je nakon šest godina recesije i usporavanja gospodarskih aktivnosti u 2015. godini ostvaren rast BDP-a od 1,6%. Rast je bio potaknut porastom izvoza, industrijske proizvodnje i turizma, nižim cijenama energenata, rastom osobne potrošnje i umjerenim oporavkom investicija. Istodobno, poboljšan je i fiskalni položaj države pa se očekuje pad deficita na razinu manju od 4% u odnosu na BDP. Zahvaljujući takvim trendovima stvoren je solidan temelj za daljnji gospodarski rast i smanjenje deficita 2016. godine. U ovom trenutku mogu reći da sve upućuje na dobar smjer nove Vlade. To se vidi i po donesenom proračunu koji predviđa povećanje prihoda u visini rasta BDP-a, dok bi troškovi rasli sporije, što bi u konačnici trebalo rezultirati daljnjim smanjenjem deficita i usporavanjem rasta javnog duga. Provedba reformi ostaje izazov, naravno, učinak reformi ne vidi se odmah i trebat će vremena za njihovu implementaciju, ali one će zasigurno biti ključne za daljnji gospodarski oporavak.
S premijerom Tihomirom Oreškovićem bili ste i na sastanku u Kitzbühelu. Možete li reći nešto više o nastupu aktualnog premijera pred kreditorima i investitorima?
UniCredit već šesnaest godina organizira konferencije namijenjene sadašnjim i potencijalnim investitorima u srednju i istočnu Europu. Glavne teme konferencije bile su globalna kretanja gospodarstva, kretanja na financijskim tržištima i predstavljanje zemalja pojedinačno. Ove godine na konferenciji je sudjelovalo gotovo 90 predstavnika investitora i 20 predstavnika središnjih banaka i ministarstava financija, a kao poseban gost, tada u svojstvu mandatara za sastavljanje Vlade, gospodin Tihomir Orešković. Gospodin Orešković veoma je uspješno prezentirao osnovne smjernice programa Vlade, a također vjerujem da je iskoristio priliku na bilateralnim sastancima s investitorima i institucijama prezentirati svoj program, promovirati investicijsku klimu u Hrvatskoj i čuti iskustva drugih. S moje strane mogu potvrditi da je nastup bio obostrano visoko profesionalan i koristan.
Kakva su predviđanja Zabinih analitičara za ovu godinu?
Očekuje se blago povećanje BDP-a, između 1,5 i 2%, koje bi trebalo biti potaknuto ponajprije porastom investicija, osobne potrošnje, nastavkom privatizacije i efikasnim povlačenjem sredstava iz fondova EU. S ovakvim rastom i dalje zaostajemo u odnosu na usporedive zemlje u srednjoj i istočnoj Europi, gdje se očekuje rast na razini od 3,1%, uz prisutne rizike usporavanja zbog rastućih neravnoteža u vodećim gospodarstvima svijeta. Manje-više svi smo svjesni da smo suočeni s makroekonomskim neravnotežama te da postoji potreba za provođenjem neophodnih reformi s ciljem ostvarenja održivog rasta, smanjenja javnog duga i uspostavljanja fiskalne održivosti.
S obzirom na predviđeni rast možemo li očekivati poboljšanje na strani kreditiranja, rast plasiranih kredita?
Očekujemo da će kreditna aktivnost biti slabijeg intenziteta u odnosu na gospodarski rast. Zaduženost poduzeća dostigla je razinu od gotovo 80%, a građana 41% te je u odnosu na BDP relativno visoka i možemo reći kako klijenti načelno imaju ograničen prostor za daljnji kreditni rast. Dodatno, kreditna aktivnost usporena je zbog raspoloživog dohotka i kupovne moći stanovništva, a kod poduzeća ograničenja postoje zbog nedostataka kapitala i kreditne sposobnosti.
Postoji li rješenje za takvu situaciju?
Moguće su poluge za rast kreditne aktivnosti, a time i ubrzanje gospodarskog rasta efikasnije korištenje alociranih sredstava iz fondova EU, nastavak privatizacije, porast investicija, razvoj tržišta kapitala, značajnije korištenje sredstava financijskih institucija (HBOR, EBRD, EIB) i osnivanje specijaliziranih investicijskih fondova za podršku razvoja malih poduzetnika i startup poduzeća. Kada govorimo o kreditnoj aktivnosti, valja se prisjetiti razdoblja prije financijske krize 2008. godine, u kojemu smo ostvarili robusne stope rasta BDP-a i kredita. Od tada bilježimo kontinuirano usporavanje gospodarskog rasta i kreditne aktivnosti. Upravo se u tim kretanjima potvrđuje jasna korelacija između gospodarskog rasta i kreditne aktivnosti – u vremenu rasta ona je visoka, a s recesijom počinje pad i stagnacija. Vjerujemo da smo u ciklusu rasta gospodarstva, što bi trebalo rezultirati ponovnim rastom kreditne aktivnosti.
Kada već spominjemo financijske institucije poput HBOR, EBRD-a i EIB-a, kakav je vaš stav o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak?
HBOR ima značajnu ulogu u poticanju gospodarskih aktivnosti. Kreditiranjem poduzetnika u svim segmentima, poticanjem izvoza, izdavanjem garancija te pružanjem usluga savjetovanja daje snažnu podršku konkurentnosti i uspješnosti poduzetnika. S druge strane EBRD i EIB znatno podržavaju hrvatsko gospodarstvo ulaskom u vlasničku strukturu poduzeća, financiranjem infrastrukturnih projekata i trgovačkih društava pod uvjetima koji su u pravilu povoljniji od komercijalnih. Plasirana se sredstva iz godine u godinu povećavaju, što je dokaz da na tržištu postoji stalna potražnja za takvim izvorima financiranja. Zagrebačka je banka, razumljivo, zbog svoje društvene uloge, pouzdan partner u korištenju tih sredstava.
A kritike koje se ponekad čuju kako HBOR postaje sve više komercijalna, a manje razvojna banka?
Od posebne je važnosti sinergija HBOR-a i komercijalnih banaka u financiranju poduzetnika. HBOR nikako ne može nadomjestiti ulogu kreditnih institucija kao pružatelja svih propisanih bankovnih usluga jer HBOR je osnovan i posluje na temelju posebnog propisa, a ne prema propisima koji uređuju poslovanje kreditnih institucija. U uvjetima još uvijek visokih rizika, a posebno kreditnog, ostvareni rezultati banaka svojim vlasnicima ne osiguravaju primjerene povrate u odnosu na uloženi kapital. Kad je u pitanju HBOR, osobno bih se više usmjerio na dugoročne i srednjoročne poslovne planove HBOR-a i alokaciju kapitala u one djelatnosti koje će na najbolji način potaknuti gospodarski rast i zaposlenost.
Hrvatska se dosta oslanja na sredstva iz fondova EU, možete li reći kako po vama stojimo na tom polju?
Budući da su izravna inozemna ulaganja smanjena tijekom krize, europski strukturni i investicijski fondovi postali su važan izvor financiranja, posebice za javne investicije u zemljama članicama EU. U situaciji kada se zbog razine javnog duga i fiskalne prilagodbe u proračunima konzervativno prilazi javnim investicijama, sredstva iz fondova EU mogu nadomjestiti tu potrebu, što mnoge zemlje i koriste. Procjene učinka iskorištavanja sredstava Kohezijskog fonda iz proračunskog razdoblja 2007. – 2013. potvrđuju da se u nekim zemljama članicama BDP povećao u prosjeku i za više od 2 postotna poena godišnje iznad razine koja bi bila ostvarena da nije bilo efikasnog korištenja fondova EU. Struktura alociranih sredstava zahtijeva dodatni napor za efikasnije korištenje sredstava. Manji dio alociran je u poduzetništvo, a preostali dio u razvoj infrastrukture, informacijskih tehnologija, zaštitu okoliša, promicanje održivog zapošljavanja, ulaganje u obrazovanje i povećanje učinkovitosti javne uprave. Korištenje sredstava EU kompleksan je proces i zahtijeva od svih sudionika dodatni napor, predvođen Vladom.
Kakva su iskustva s vašim klijentima u povlačenju sredstava EU?
Po ocjeni naših klijenata i realiziranih projekata možemo reći da smo uspješni u povlačenju sredstava iz fondova EU. Zaba je ovome dijelu poslovanja posvetila posebnu pozornost. U Banci postoji poseban tim – EU desk – koji se bavi fondovima EU. Klijenti mogu doći u svaku našu poslovnicu s pitanjima o fondovima EU i idejama za svoje projekte ili izravno kontaktirati s užim timom iz EU deska. Klijentima pružamo preliminarnu analizu njihove ideje i / ili investicije, predlažemo optimalna rješenja te ih pratimo tijekom realizacije.
Nedavno ste s Hrvatskom obrtničkom komorom lansirali posebne kredite za obrtnike. Kakva je inače suradnja s gospodarskim institucijama poput HGK, HOK-a, HUP-a?
Naša orijentiranost prema udruženjima poput HGK, HOK-a i HUP-a od iznimne je važnosti za Banku. Suradnja se odvija u više segmenata, bilo da je riječ o edukacijama, promicanju poduzetništva ili kreditiranju. Malo gospodarstvo i obrtništvo za nas je u posebnom fokusu. U recesiji se pokazalo da se taj segment najbrže prilagođava nastalim promjenama na tržištu. Banka stoga često odobrava posebne kreditne linije za financiranje navedenih poslovnih segmenata, a jedan od primjera nedavno je potpisani sporazum s HOK-om.
Internacionalizaciju poslovanja i savjetovanje na tržištu kapitala vidite kao važan dio poslovanja?
Da, i posebno smo usmjereni na pružanje usluga investicijskog savjetovanja uključujući i procese međunarodnih restrukturiranja i spajanja, u pronalaženju optimalnog rješenja za naše klijente.
Internacionalizacija poslovanja također je visoko na listi prioriteta. Banka samostalno ili u suradnji s europskom mrežom timova UniCredit Grupe prati svoje klijente u izlascima na tržite domaćeg i inozemnog kapitala, kako dužničkog tako i vlasničkog.
Potičete i razvoj startupa te zelenog poslovanja?
Kao društveno odgovorna banka potičemo održivi razvoj gospodarstva i ulaganje u obnovljive izvore energije te investiranje u projekte najviše energetske učinkovitosti (“Zeleni krediti“) te se posebno usredotočujemo na podržavanje industrijskih grana koje se temelje na prirodnim resursima i konkurentskim prednostima Hrvatske, a više godina zaredom potičemo inovacije malih tvrtki programom Moj ZABA Start.
