Premijer Andrej Plenković najavio je da će druga godina njegova mandata biti godina reformi, no jedno je što političari kažu, a drugo što doista naprave.
Ekonomist Milan Deskar Škrbić i politolog Višeslav Raos su u radu “Karakter fiskalne politike i politička ekonomija fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj” pokazali da zasad samo 2012. godina može zaslužiti epitet reformske godine!
U razdoblju od 2009. do kraja 2016. godine najoštrije škare imala je Vlada Zorana Milanovića koja je u prvoj godini mandata smanjila ciklički prilagođene rashode (bez kamata) za 3,7% BDP-a, a u četverogodišnjem razdoblju za 5,9%.
Dizali poreze
Smanjenje ciklički prilagođenih rashoda u drugoj “reformskoj” godini – 2016. – bilo je 1,3% BDP-a, a 2017. nije uključena u analizu. S obzirom na veličinu, Milanovićeva se konsolidacija može klasificirati kao pristup "hladnog tuša“, pri čemu je konsolidacija većim dijelom posljedica smanjenja rashoda. Iako će Milanovićev politički start ostati zapamćen prema povećanju stope PDV-a s 23 na 25 posto, u toj je godini, navode Deskar Škrbić i Raos, zabilježeno smanjenje svih kategorija rashoda proračuna.
Rad je pokazao da je početna fiskalna konsolidacija za vrijeme kasnog dijela mandata premijera Ive Sanadera i početka mandata Jadranke Kosor bila temeljena na dizanju poreznog opterećenja, a zatim je u uvjetima bržeg pada prihoda od mogućnosti zauzdavanja rashoda konsolidacija prestala u drugom dijelu mandata Jadranke Kosor. Najsnažnija fiskalna konsolidacija provedena je za vrijeme Vlade Zorana Milanovića, s time da je u tom razdoblju nastavljeno povećanje poreznog opterećenja, smanjivane su plaće i odgađane ili zaustavljane investicije.
Za vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića i potom Andreja Plenkovića veći je naglasak stavljen na snaženje prihodovne strane proračuna negoli na daljnje racionaliziranje troškova. Inače, većinu poslijekriznog razdoblja izvršna je vlast bila u obliku manjinskih vlada budući da stranke koje su davale ministre nisu samostalno raspolagale parlamentarnom većinom. Kada nisu bili manjinski, kabineti su bili minimalne pobjedničke koalicije.
– Manjinske vlade, oslonjene na šaroliku potporu u parlamentu, teško mogu izbjeći popuštanje discipline i otvaranje prostora fragmentiranom ostvarenju partikularnih interesa nauštrb balansiranog proračuna. Vlade temeljene na predizbornim, ideološki homogenim koalicijama imaju jače pretpostavke za punu upotrebu svojih provedbenih kapaciteta u svrhu ispunjenja ciljeva fiskalne konsolidacije, navode autori studije.
Analizira dnevnih radova i akata Vlade i Sabora pokazuje da je najveći fokus na fiskalnoj konsolidaciji, ali ne i najveći uspjeh u njoj, bio tijekom 2011. godine, u zadnjoj godini mandata Jadranke Kosor. Akti Vlade i Sabora pokazuju snažno zaduživanje tijekom Vlade Jadranke Kosor te jačanje fiskalne discipline za vrijeme Zorana Milanovića, uz učestalo dorađivanje sustava državnih potpora kroz cijelo promatrano razdoblje. Uz to, pokazalo se da su sve vlade u promatranom razdoblju izrazito često mijenjale ključne porezne zakone i da su više puta godišnje preraspoređivale proračunski novac, što svjedoči o izostanku planiranja.
Investicije pale 60%
Brojke pokazuju da je veliki dio fiskalne konsolidacije proveden smanjenjem kapitalnih investicija, koje su od 2009. do kraja 2016. smanjene 60 posto, a najviše 2010. godine, iako se radi o produktivnoj kategoriji rashoda koja je mogla imati važnu ulogu u ispunjavanju stabilizacijske funkcije fiskalne politike. Također, vlade nisu proaktivne nego su postupci snažno obilježeni potrebom ispunjavanja kriterija koje nameću institucije Europske unije.
Andrej Plenković sastao se s predsjednikom Irske Leom Varadkarom
Milanović gubitnik je bio elementarna nepogoda za Hrvatsku. Dok je zabavljao javnost političkim uhićenjima, on , njegov brat i njihova ekipa su pljačkali nemilosrdno državu pod nadzorom represivnog aparata kojeg dan danas kontroliraju. Banda SDP je digla pdv s 233 na 25%, 2012. su digli cijenu plina i struje za 20%, uveli naknade za izgubljenu vodu u cijevima, kresali porodiljne naknade i braniteljske mirovine i predstečajnim nagodbama su uništili 100 tisuća radnih mjesta. SDP-ovci su uz pomoć partijskih medija prodavali percepciju da ne može biti gore u odnosu na vladu Jadranke Kosor, a bilo je itekako gore jer su usprkos dizanju PDV-a, prihodi od PDV-a u proračunu bili manji u odnosu na 2011./ 2010. Napravili su sdp-ovci rupe u proračunu od 20 milijardi kn, nanizali 11 kvartala pada BDP-a, pa nas zadužili za više od 100 milijardi kn. Javni dug su digli s 65 na 90% BDP-a. HDZ je ostavio 2011. SDP lopinama 1.410.000 zaposlenih prema DZS-u, prema HZMO-u 1.468.000 osiguranika, a SDP je broj zaposlenih 2015. srozao na 1.350.000, broj osiguranika na 1.413.000. Unazadili ste nas bando SDP u odnosu na 2011. ! Danas imamo 1.430.000 zaposlenih, 1.560.000 osiguranika s tendencijom rasta na preko 1.600.000 u kolovozu, rast plaća, rast porodiljnih naknada s 2.600 kn na 3.900 kn, 150 tisuća djece više ima pravo na dječji doplatak, kupujemo vojne avione, gradi se Pelješki most, imamo smanjenje javnog duga s 90% 2015. na 75% BDP-a u 2018. godini, i to vas boli SDP gubitnici!