U poruci koju je u srijedu uputio talijanski predsjednik Sergio Mattarella u povodu 10. veljače, Dana sjećanja (na fojbe i egzodus Talijana iz Istre, Rijeke i Dalmacije poslije Drugog svjetskog rata) ne spominje se etničko čišćenje te se ne upotrebljavaju izrazi kao “krvoločni partizani” ili “krvoločni Slaveni” kakvi su se upotrebljavali prijašnjih godina.
Mattarella je rekao da je proliveno mnogo nevine krvi na tim prostorima, a “užas fojbi (kraških jama u koje su Titovi partizani bacali mnoge stanovnike s tih područja, nap. a.) pogađa našu savjest”. Kazao je i kako je u Italiji kasno shvaćena bol koji su pretrpjeli esuli, izbjeglice talijanske narodnosti iz Jugoslavije, koji su pridonijeli da se njihove patnje ne zaborave.
– Patnje ne mogu biti negirane. Budućnost je povjerena sposobnosti izbjegavanja da se bol pretvori u mržnju koja bi spriječila nove generacije da obnove suživot u obostranom štovanju i suradnji – kazao je Mattarella te naglasio kako od recipročnog priznanja počinju dijalog i prijateljstvo između naroda i kultura.
Podsjetio je i da su se slovenski grad Nova Gorica i talijanski grad Gorizia zajednički kandidirati za prijestolnicu europske kulture za 2025. godinu. Integracija Talijana, Slovenaca i Hrvata u Europsku uniju otvorila je nove horizonte solidarnosti, prijateljstva, suradnje i razvoja. Prošlost se ne zaboravlja, ali je potrebno mladima s tih područja zajamčiti pravo na zajedničku budućnost mira i napretka. Mattarella je naglasio da su Slovenija, Hrvatska i Italija “odlučne u sve intenzivnijoj suradnji u graničnim područjima i da je to primjer kako spoznaja bogatstva različitosti naših kultura i identiteta biva odlučujuća za trajno prevladavanje najtragičnijih trenutaka iz prošlosti i otvaranje puta u zajedničku budućnost”.
Svaka zajednica čuva sjećanje na vlastito najgore iskustvo i povijesne razloge. Podsjetio je i na svoj susret sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom s kojim je u srpnju 2020. potpisao protokol o vraćanju Narodnog doma slovenskoj zajednici u Italiji. Zajedno su posjetili i fojbu u Bazovici, ali Mattarella to nije spomenuo. Nije ulazio u odgovornost za tragediju, već je gledao naprijed, prema suradnji i suživotu. Inače, u Italiji ove godine kao nikad prije objavljeno mnogo članaka i knjiga o toj tragičnoj prošlosti. Autor knjige “Talijani dva puta” Dino Messina kaže da “komemoriranje fojbi i egzodusa istarsko-riječko-dalmatinskih Talijana nije stvar ni desnice ni ljevice. Više od pola stoljeća ekstremna desnica instrumentalizirala je nacionalnu dramu, a ljevica ju je otklonila pa i negirala. Uspostavom Dana sjećanja zakonom iz 2004. napokon je priznato pravo na memoriju”.
Messina priznaje da je fašizam na tim područjima uveo kaznene zakone protiv slavenske populacije, zabranio učenje na drugim jezicima osim na talijanskom te se Hrvati i Slovenci nisu smjeli javno izražavati na svojim jezicima. Sukob jugoslavenskih partizana i fašista bio je posebno okrutan, kazao je Messina. Autor knjige “I onda fojbe?” Eric Gobetti kaže kako onaj tko iskorištava tragediju za vlastitu ili političku promociju ne poštuje istinu i prije svega žrtve.
Iz istre je pred zvijerima sa istoka 45.g pored talijana pobjeglo i deseci tisuca hrvata...zasto ..pa sve do 55.g su ubijali hrvate bez sudjenja ...itd