Potpisujući memorandum kojim se tršćanski Narodni dom, simbol slovenskog i hrvatskog stradalništva pod fašističkom čizmom, vraća u ruke slovenske manjine u Trstu, i to točno na stotu obljetnicu njegova spaljivanja, predsjednici Slovenije i Italije Borut Pahor i Sergio Mattarella ispisivali su povijest.
Riječ je o prijelomnom događaju u odnosima između triju sjevernojadranskih susjeda, Italije, Slovenije i Hrvatske, iako predstavnika Hrvatske jučer nije bilo u Trstu. Jučerašnji povrat Narodnog doma rezultat je višedesetljetnih diplomatskih nastojanja. Taj povrat bio je predviđen još Londonskim memorandumom iz 1954. godine, iako je tek povijesni koncert prijateljstva održan prije deset godina, na 90. obljetnicu spaljivanja Narodnog doma na tršćanskom Trgu ujedinjenja, a u nazočnosti tadašnjih predsjednika Italije, Slovenije i Hrvatske, Giorgia Napolitana, Danila Türka i Ive Josipovića, doveo do stvaranja nove klime između triju naroda, što je otvorilo put povratu Narodnog doma.
Međutim, ključni događaj koji je neposredno doveo do povrata Narodnog doma dogodio se 2017. godine. Italija se te godine kandidirala za sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), koja se zbog Brexita selila iz Londona. I tadašnji slovenski šef diplomacije Karl Erjavec postigao je s talijanskim kolegom Angelinom Alfanom dogovor kojim se obvezao podržati talijansku kandidaturu za EMA-u u zamjenu za povrat Narodnog doma najkasnije do srpnja 2020. godine.
Drugim riječima, povrat Narodnog doma rezultat je diplomatske trgovine Ljubljane i Rima, a u toj transakciji više nije bilo mjesta za Hrvate, iako je Narodni dom neodvojivi dio hrvatske povijesti i povijesti Hrvata u Trstu, baš kao što je i spomenik bazovičkim žrtvama, kojima se jučer poklonio Mattarella, dio hrvatske povijesti. Narodni dom sagrađen je kao rezultat slovensko-hrvatske suradnje u Trstu i simbolizira prisutnost Slovenaca i Hrvata i njihovu kulturnu, gospodarsku i političku snagu u tom gradu.
Zbog toga povrat Narodnog doma, baš kao i Mattarellini i Pahorovi vijenci na spomen obilježja bazovičkim žrtvama i žrtvama fojbi i egzodusa, svakako predstavljaju prijelomnicu u mukotrpnom procesu pomirenja Talijana, Slovenaca i Hrvata, iako predstavnika Hrvatske, na žalost, jučer nije bilo u Trstu i Bazovici.
gledala sam ih na talijanskom RAI-u...bilo je dojmljivo kako su se Mattarella i Pahor čvrsto držali za ruke dok su se klanjali žrtvama... simbolična gesta