Kako se politička kampanja zahuktava, tako se svako malo na “tapeti” nađe i poneki statistički pokazatelj u zemlji. Kako se do tih podataka dolazi i koliko im možemo vjerovati, otkriva Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, inače najmlađi šef nekog nacionalnog statističkog ureda u Europi.
:: Tko manipulira podacima o iseljavanju, Vlada ili HDZ, koja je brojka točna?
Kompleksna je to materija, točna je, naravno, brojka iz Državnog zavoda za statistiku. Statistika migracija jedno je od politiziranijih područja statistike, a ni među ostalim zemljama EU nisu ujednačeni izvještaji o migracijama jer ne postoji jedinstveni europski OIB. Kad, naprimjer, netko iz Hrvatske uz radnu dozvolu na 6 mjeseci ode u Njemačku brati jagode, njemački MUP evidentira ga i on ulazi u njemačku statistiku migracija iako to ne bi trebao biti slučaj jer je 6 mjeseci proveo u Hrvatskoj i ne bi se trebao smatrati iseljenom osobom. Nadalje, Njemačka bilježi sve s hrvatskom putovnicom, a naše putovnice imaju i stanovnici drugih država. DZS statistiku migracija vodi iz podataka MUP-a o promjeni prebivališta koje povezujemo s popisom stanovništva i nakon te provjere osobe evidentiramo kao doseljene ili odseljene.
:: Koliko ljudi radi u hrvatskoj tvornici brojki?
I jesmo kao tvornica, brojka mora izaći u točno određeno vrijeme i proizvodnja ne smije stati. Kad netko kaže da se sutra može prijeći na novi izvor podataka, ne razumije da se u službenoj statistici promjene ne događaju preko noći kao što se ne može preko noći početi točiti dizel u parnu lokomotivu. Imamo gotovo 600 zaposlenih, što se može činiti puno, ali ih 130 radi u područnim jedinicama u županijama na prikupljanju podataka, dok je jezgra manja, oko 500 osoba u Zagrebu, a imamo više od 300 istraživanja. Često je jedna osoba odgovorna za više od jednog istraživanja i gotovo ni u jednom području nemamo back up, Hrvatska se pri zatvaranju poglavlja o statistici obvezala da će od 2009. do 2011. svake godine zaposliti 30 novih osoba u statistici, a umjesto toga danas smo na minus 86 zaposlenih.
:: Koliko zaposlenih imaju statistički zavodi u zemljama usporedive veličine?
Slovačka ima 1200 zaposlenih, Slovenija, koja je manja od nas, 600. Mi imamo problem strukture zaposlenih. Osobe u područnim jedinicama sve nam manje trebaju i dio zaposlenih vrlo bi skoro mogao postati tehnološki višak, a na drugoj strani nedostaje nam 60 do 70 visokoobrazovnih i to programera, matematičara, uzorkaša, ekonometričara i računovođa forenzičara. Trebamo nekog tko dobro poznaje računovodstvo da bismo mogli razdijeliti prihode tvrtke. Primjerice, kada Inu gledamo kao poduzeće, ona je registrirana u djelatnosti rudarstva, a sadrži djelatnost vađenja nafte, preradu, istraživanje i razvoj te trgovinu. Nju treba rastaviti na osnovne dijelove da bi se mogli sastaviti statistički podaci.
:: Često se čuje da je BDP najmanje pouzdan podatak, a oko njega se vrti cijeli svijet, Zemlje se promatraju i kažnjavaju ovisno o kretanju BDP-a, pa i kod nas je stalno polemika koliko je BDP rastao?
Ne bih rekao da je BDP nepouzdan podatak. To je prvi kompozitni indikator koji u sebi sadrži informacije o cjelokupnom stanju gospodarstva. Mi uz podatak o kretanju BDP-a na tromjesečnoj razini objavljujemo 40 tablica koje potvrđuju našu procjenu, a na godišnjoj razini pripremimo još više tablica. Uobičajeno je da se BDP revidira i to je možda razlog zašto neki govore da on nije pouzdan. Revizije se provode redovito, nakon što nove informacije postanu dostupne, primjerice godišnji izvještaji o tvrtkama stižu nam s godinu dana zakašnjenja, a kad oni pristignu, BDP se revidira za prethodna razdoblja. Tako smo naknadno doznali da inicijalni pad BDP-a u 2009. godini nije bio 5,8 posto, kako se prvotno procijenilo, nego 7,4 posto.
:: Koliko vi stojite državu, koliki su vaši prihodi?
Iz proračuna godišnje dobivamo 80 milijuna kuna, a 20 milijuna kuna uspijevamo dobiti iz EU. DZS je jedna od prvih institucija u zemlji koja je krenula sa projektima EU, sudjelovali smo u projektu Obnova 1998 i od tada smo iz europskih projekata povukli više od 26 milijuna eura.
:: Kome odgovarate za svoj rad? Je li vam šef premijer Milanović, Sabor ili Eurostat?
Formalno odgovaramo Vladi, no rekao bih da sam ja šef Državnog zavoda za statistiku jer po Uredbi o europskoj statistici ravnatelj zavoda odgovara za ispravnu primjenu propisane metodologije. Još od Lige naroda, kad je održana prva konferencija statističara, do danas većina stvari vezanih za statistiku dogovarala se na međunarodnoj razini na temelju džentlmenskih sporazuma. Europski statistički sustav čine nacionalni statistički uredi i Eurostat kojemu smo dužni dostavljati sve podatke i koji provodi nadzor. Nakon krize 2008. stvari su se malo promijenile, jednim dijelom zbog Grčke koja je danas opet u fokusu, ali i zbog krize upravljanja. Danas Eurostat ima izravne ovlasti da promijeni podatke u području statistike državnih financija, svijet se od 2009. promijenio i političari su se orijentirali na automatske stabilizatore, pa imamo niz mehanizama, poput procedure prekomjernog deficita, koji se pokreću nakon objave statističkih podataka.
:: Je li vam Eurostat mijenjao neke podatke, kako izgleda komunikacija s njima?
Postoje mehanizmi kojima Eurostat može izmijeniti podatak, no obično vas prvo upozori. Kad smo u travnju izrađivali statistiku javnog duga, rekli su nam da će nas prozvati kako nam podaci nisu pouzdani ako u izračun ne uključimo HBOR. HBOR je zadovoljio sve kriterije da bude svrstan kao dio opće države, i mi smo to učinili jer nam nije bilo u interesu da se podaci dovode u pitanje.
:: Znači li to da ste uvažili primjedbu Eurostata, ali ne i Milanovića kad su njegovi ministri rekli da ste loše knjižili obveze države u Zračnoj luci Zagreb?
Zavod za statistiku profesionalna je i stručno neovisna institucija, a ja sebe doživljavam kao menadžera javnog dobra, trudim se profesionalno obaviti posao i štititi interese Zavoda. Što se tiče Zračne luke Zagreb, odluku da je klasificiramo kao dio države donijeli smo u suradnji s Ministarstvom financija i Hrvatskom narodnom bankom, i to na misiji na kojoj je bio nazočan Eurostat. Nakon što je Ministarstvo prometa izrazilo sumnju, pokrenuli smo proceduru u Eurostatu da se odluka provjeri i očekujemo odgovor relativno skoro. Ranije je statistika bila ispod radara, ali u trenutku kada su Grčka, a i mnoge druge zemlje počele igrati u sivoj zoni i pokušavali prikazati neke troškove kao da nisu troškovi države, stvari su se promijenile. Bilježenje troškova države povjereno je neovisnom sucu, a procijenjeno je da su statističari dovoljno profesionalni i kako neće podleći pritiscima. Ako se metodologija jasno propiše, ona se i poštuje. Bugarska je, primjerice, odustala od izgradnje jedne autoceste zbog novih pravila o evidentiranju troškova države u javno-privatnom partnerstvu i koncesijama. Pravila su znatno postrožena i, osim osnovnih testova, moraju se raditi i testovi podjele odgovornosti u slučaju raskida ugovora. Belgija radi relativno velik pritisak na Eurostat da se pravila izmijene, a mi smo na sebe preuzeli funkciju da savjetujemo naša ministarstva kako trebaju posložiti nove ugovore da prođu statističke testove.
:: Posljednjih se mjeseci događa da su vaše brojke iznad očekivanja domaćih analitičara. Jesu li oni previše pesimistični, loši ili se vi ipak pod nekim utjecajem Vlade i Grčićeva optimizma?.
Apsolutno ne, analitičari uz pomoć nekog modela mogu vidjeti kakva je situacija bila u prošlosti i na temelju toga prognozirati budućnost, neki ni to ne rade, nego daju odokativnu procjenu. Statistika ima podatke i vidi točno stanje na terenu, ima propisane metode i procedure tako da na statističkim pokazateljima više nije moguće varati. Sve radimo po propisanoj metodologiji i sve se može dobiti na uvid i provjeriti. Analitičari su pri zadnjoj procjeni kvartalnog BDP-a promašili jer nisu imali podatak o promjeni trenda u djelatnosti građevinarstva. Tamo je prekinuta negativna serija te, da su to uključili u svoje modele, i njihova bi procjena bila bliža našem podatku.
:: Hoćemo li možda na razini godine ostvariti veći rast nego što se očekuje?
Ja to ne mogu komentirati, no skrenut ću vam pozornost na industrijsku proizvodnju koja je u siječnju drastično pala, ali preostalih mjeseci pristojno raste, kao i ostali granski pokazatelji, pa postoje razlozi za optimizam.
:: Kad ste imenovani za ravnatelja DZS-a, bilo je dosta skepse među ekonomistima, smatrali su da ste “zeleni” za to mjesto. Pokazalo se da ste se dobro snašli.
Moram priznati da sam i sam bio preplašen kad mi je ponuđeno ovo mjesto. Bivši je ravnatelj u jednom trenutku tražio da ga se razriješi. Tada me ministar financija pitao mogu li koga preporučiti, a s obzirom na to da nisu našli zamjenu, pitali su mene želim li preuzeti dužnost. Rekao sam da nemam iskustva, ali da neću odbiti i, evo, tu sam.
:: Jesmo li mi jedini nacionalni statistički zavod na čijem je čelu mladi ekonomist obrazovan u sindikatima, rekli bismo ljevičar?
U ove dvije godine mnogi statistički zavodi promijenili su vodstvo. Ja sebe ponajprije doživljavam kao ekonomista, trenutačno jesam najmlađi, ali kolega s Malte također ima 35 godina, kolegica iz Crne Gore 36, a i direktor nizozemske statistike ima manje od 40. Situacija se mijenja i u kadrovskoj politici. Vjerujem da je glavni razlog što je prepoznato da je stvarno važno kvalitetnije komunicirati statističke podatke na nov način, i tu je najveća dodana vrijednost kombinaciji mladih i starih.
:: Otkako ste na čelu DZS-a, objavili ste niz demantija na novinarske tekstove, više nego ijedan ravnatelj dosad. Zašto?
Prema Zakonu o statistici, ravnatelj je dužan reagirati kada se zloupotrebljavaju statistički podaci. Kad sam smatrao da je riječ o pogrešnom tumačenju, reagirali smo, istina češće nego u prethodnom razdoblju, ali sumnjam da je različito u odnosu na druge zemlje.
>> Policijske statistike potvrdile - lani u svijet otišlo 6060 Zagrepčana
>> Alarmantno: deficit nam je 18,8 milijardi kuna
on jedini nije pod utjecajem onoga tko ga placa odnosno vlade, sigurno je potpuno slucajno da se sve popravlja u izbornoj godini.