Održavanje doma čistim važan je zadatak svakog kućanstva. Ponekad se zaigramo pa za svaku površinu koristimo posebno sredstvo, a na kraju mjeseca to se itekako vidi kao manjak u kućnom budžetu. Kako se posljednjih godina u javnosti puno govori o prirodnim sredstvima za čišćenje, koja možete i sami pripremiti, sigurno su vam poznate čarobne formule s alkoholnim octom i sodom bikarbonom. Ako ste možda posumnjali u njihovu učinkovitost, odmah ćemo vas razuvjeriti. Za mišljenje smo pitali zelenu influencericu Marinu Matijević, pokretačicu inicijative “Ja bolji građanin”, koja već godinama zagovara zaštitu okoliša i održiv način života. S nama je podijelila praktične savjete o tome kako očistiti kritična mjesta svakog doma, kao što su hladnjaci, perilice, masne pećnice ili kamenac na sanitarijama, a pritom uštedjeti i sačuvati vlastito zdravlje i okoliš.
Imaš li neke trikove za čišćenje hladnjaka koji su učinkoviti, a čuvaju okoliš i hladnjak te nisu štetni po zdravlje?
Za čišćenje i osvježavanje hladnjaka najviše volim domaće sredstvo koje sama izrađujem od alkoholnog octa i kora citrusa. Postupak je vrlo jednostavan: u posudu koju već imam stavim (od kupovnog sredstva s prskalicom) kore naranče, limuna i mandarine, do vrha dolijem ocat i ostavim nekoliko dana da odstoji. Nakon toga tekućinu procijedim, razrijedim s vodom u omjeru jedan prema dva i prelijem u bocu s raspršivačem. Dobijem sredstvo koje je potpuno prirodno, učinkovito i ugodnog mirisa, a usput smanjujem otpad jer iskoristim kore koje bi inače završile u biootpadu bez dodane vrijednosti. A dodatna prednost je što znam točno što unosim u svoj dom, bez agresivnih sredstava prepunih sintetskih mirisa. Već sama činjenica ako koristite staru majicu ili običnu pamučnu krpu umjesto jednokratnih maramica čini razliku jer smanjujete količinu otpada. Važno mi je i redovito barem jednom u desetak dana obrisati hladnjak ili ga barem pregledati jer tako na vrijeme primijetim pokoju mrkvu ili tikvicu zaboravljenu u kutu i stignem je potrošiti, umjesto da završi u biootpadu.
Kamenac često uništava slavine i sanitariju. Kako održavaš kupaonicu čistom? Treba li ti puno vremena da je očistiš prirodnim sredstvima?
Za kamenac u kupaonici koristim isto sredstvo kao i za hladnjak, samo u jačem omjeru, pola octa pola vode. Njime poprskam slavine i sanitarije, ostavim neko vrijeme i samo prebrišem, a sve odmah zablista i zamiriše. Ako je nešto baš tvrdokorno, uzmem papirnati ručnik, natopim ga čistim alkoholnim octom i ostavim preko noći da stoji na mjestu gdje je kamenac najtvrdokorniji. Do jutra se naslage omekšaju i lako se uklone bez puno ribanja, a cijeli postupak mi ne oduzme gotovo ništa vremena i ne trebam kupovati agresivna sredstva s polica koja nisu prijatelji ni zdravlju ni prirodi i k tome još u plastičnoj ambalaži. A rekla bih da je tu najvažniji savjet redovito održavanje!
Imaš li neki top-recept za prirodno sredstvo za čišćenje, koje možeš primijeniti na sve?
Već sam navela što najčešće koristim, ali ako trebam izdvojiti jedno sredstvo koje mi je omiljeno i najsvestranije, to bi definitivno bio obični alkoholni ocat. Može se koristiti za gotovo sve površine u kućanstvu, a dodatne prednosti su to što je jeftin i ekološki prihvatljiv. Također, probajte ga kupiti u onoj većoj ambalaži. Primjera ima stvarno puno: s octom mogu očistiti kuhalo za vodu i lako ukloniti kamenac, održati sudoper čistim i sjajnim, produžiti vijek trajanja spužvama i krpama tako da ih natopim u octu, ukloniti mrlje s tekstila ili madraca te osvježiti glavu tuša i slavine od kamenca. Ako nekome miris octa smeta, može se dodati omiljeno eterično ulje, iako se smatra da su takva ulja prevrijedna da bi se koristila za čišćenje.
Kod čišćenja treba paziti i na uštedu vode. Otkrij nam neke načine koje je lako zapamtiti.
Za uštedu vode kod čišćenja uvijek gledam da koristim ono što imam i da nepotrebno ne puštam vodu da teče. Prašinu najčešće brišem potpuno suhom krpom jer na sebe pokupi i sitne čestice bez ikakve potrebe za vodom. Vlažne maramice za prašinu i slične proizvode bi trebalo izbaciti iz upotrebe! Kod pranja podova ili većih površina, umjesto stalnog ispiranja krpe pod mlazom, natočim jedan lavor s vodom i u njemu isperem krpu više puta, a po potrebi promijenim vodu. Tako potrošim višestruko manje nego da svako malo puštam vodu iz slavine. Kod pranja prozora ili ogledala, dovoljno je poprskati ih octom razrijeđenim s vodom u bočici s raspršivačem pa obrisati suhom krpom, što troši vrlo malo tekućine. I kod pospremanja posuđa vrijedi slično pravilo. Umjesto da odmah ispirem svaki tanjur, sastružem ostatke hrane pa ih stavim u perilicu ili manju količinu operem u jednoj napunjenoj posudi, što također znatno smanjuje potrošnju vode. Svakako, htjela bih podcrtati kako voda nije neograničen resurs – riječ je o prirodnom bogatstvu s ograničenim zalihama, koje su sve ugroženije zbog zagađenja, nesavjesne potrošnje i sve izraženijih posljedica klimatskih promjena.
Pećnica često zadaje najveće muke kod čišćenja. Kako je ti održavaš čistom i kako se rješavaš masnih naslaga?
Redovito i pravilno održavanje bio bi prvi savjet, a mnogi pritom ne znaju da pravilno održavanje pećnice može značajno poboljšati njezinu učinkovitost. Mislim da već pretpostavljate moj odgovor, a to je ocat. Također, soda bikarbona, posebno je učinkovita kod uklanjanja masnih mrlja što je odlično za pećnice. A što se tiče kombinacije toga dvoje – primjerice, možemo koristiti sodu za uklanjanje masnoća iz pećnice, a zatim dodati malo octa kako bismo dodatno uklonili masnoće mehaničkim djelovanjem mjehurića. No, sama kombinacija sode bikarbone i octa neće učinkovito očistiti jer se dogodila neutralizacija. Nažalost, neće imati ni dezinfekcijski učinak jer u tekućini koju dobijemo ostaju samo voda i sol, što je za mikroorganizme jednako bezopasno kao i za ljude. Važno je napomenuti da soda bikarbona i ocat predstavljaju primjer „pitome“ i bezopasne neutralizacije, čiji je glavni benefit mehaničko djelovanje mjehurića.
Neugodni mirisi u perilici? Pali li trik sa sodom bikarbonom?
Pali, to je jednostavno znanost. Uvijek kad su teme stručnije na Ja bolji građanin stupimo u kontakt sa stručnjakom, tako o sodi smo pričali s magistricom edukacije biologije i kemije. Upravo zbog sposobnosti apsorpcije neugodnih mirisa, sodu bikarbonu mnogi preporučuju i kao prirodno sredstvo za tretiranje protiv neugodnog mirisa znoja i sastojak je u prirodnim dezodoransima. A što se tiče perilice, samo stavite mjericu sode u perilicu i pokrenite program. Također, možete napuniti posudicu sa sodom i koristiti je protiv mirisa u hladnjaku, a isto tako možete napuniti čarapu i držati preko noći u obući za skupljanje i mirisa i vlage. Meni je to super trik za sportsku obuću.
Za kraj, imaš li neki savjet “zlata vrijedan”?
Htjela bih dodati savjet na kojem mi ljudi uvijek zahvale kada govorim o čišćenju. Smatram da je trend besprijekorne čistoće, koji se trenutno forsira na društvenim mrežama – nerealističan, prenapuhan i, što je najvažnije, ekološki problematičan. Neprekidno čišćenje, svakodnevna dezinfekcija svega i pretjerano korištenje konvencionalnih preagresivnih sredstava ne samo da stvaraju nerealna očekivanja, nego imaju i stvarne posljedice. Većina tih proizvoda su puni sintetskih mirisa, klornih spojeva, konzervansa te površinski aktivne tvari (tenzida) – a sve to na kraju završava u našim odvodima, a odatle u rijekama i morima. Ti sastojci štete vodenim organizmima, narušavaju ekosustave i dugoročno ugrožavaju kvalitetu naših vodnih resursa. Čist dom ne bi smio značiti zagađen planet. Vrijeme je da razmislimo što, koliko i zašto čistimo – i čime.
Sadržaj nastao u suradnji s Enna Grupom.
Otvori KEKS Pay
