Komercijalizacija nekog genijalnog izuma uvijek je bila velik problem
za znanstvenike. Ništa čudno! Trgovanje im nikad nije bilo jača strana.
Iznimke nisu ni Petra Šimić, Lovorka Grgurević, Mario Stipčević i
Stanko Tonković. Pa ipak, tih četvero hrvatskih znanstvenika ima puno
pravo nadati se da će njihovi projekti jednog dana državi donositi
gomile novca. Čitajte milijarde! Ne, nisu ti Hrvati otkrili toplu vodu.
Samo imaju sreću da im se projekt financira preko Hrvatskog instituta
za tehnologiju koji će umjesto njih pratiti i predviđati tehnologijska
kretanja, pomoći im patentirati izum te izraditi prototip proizvoda
koji bi se na kraju našao i na tržištu.
Silicijski detektor fotona
A pod oznakom “made in Croatia” do kraja ove godine mogao bi se voditi
detektor fotona koji od studenoga 2007. godine na Institutu “Ruđer
Bošković” razvija kvantni fizičar Mario Stipčević. Riječ je o
silicijskom detektoru fotona koji bi imao veliku kvantnu efikasnost i
koji bi detektirao i najmanju količinu svjetla.
– Primjena bi mu bila golema. Primjerice, za samo nekoliko trenutaka
tim detektorom fotona mogla bi se dobiti precizna analiza krvi. Isto
tako detektira čestice prašine, pa bi se mogao rabiti i u kirurškim
dvoranama, za detekciju pojedinačnih molekula te za lasersko mjerenje
velikih udaljenosti.
Mario Stipčević će za devet mjeseci
imati prototip detektora fotona. Taj će se uređaj vjerojatno sklapati
izvan Hrvatske i to u Rusiji i Kini
Mogao bi služiti i za brzo očitavanje kompletnog čovjekova genskog
koda. Očitavanje ljudskog DNK danas stoji milijun dolara. Cilj je
znanstvenika smanjiti cijenu na 100 dolara – kaže M. Stipčević. Osim
što bi njegov detektor fotona imao bolje karakteristike od postojećih,
plan je i da bude znatno jeftiniji.
A osim na detektoru fotona, Hrvatska bi mogla zarađivati na još jednom
detektoru – laži. Prijenosni poligraf projekt je Stanka Tonkovića,
profesora s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, na kojemu radi od
travnja prošle godine. Njegov poligraf neće biti teži od jednog
kilograma, a očitavat će disanje, otkucaje srca i tlaka te znojenje.
Svi očitani podaci prenosit će se na računalo preko USB kabela. A bit
će i ugodniji za ispitanika.
Hrvatski detektor laži
– Sadašnji poligrafi mjere tlak i puls preko manšete. Moj poligraf
mjerit će sve parametre preko kvačice koja će se staviti na prst
ispitanika. Ovo je mnogo bolji način, jer kada se manšeta stavi na ruku
i napuše, ruka često poplavi, pa ispitivač mora napraviti stanku od
pola sata kako bi čovjek koji se ispituje došao k sebi – objašnjava
profesor Tonković. Sve navedeno, dodaje, spada u prvi dio posla koji će
biti dovršen do ljeta. No, time hrvatski detektor laži neće biti gotov.
– Imamo ideju da povećamo pouzdanost ispitivanja tako da mjerimo i
odziv glave. Liječnici na neurologiji u KBC-u Zagreb za tu su svrhu
napravili istraživanje, mozgovni maping, i došli do zaključka da je
odziv mozga izvan naše kontrole. Isto tako naš će poligraf snimati lice
ispitanika i pratiti pokrete očiju, treptaje i širenje zjenica što se
također ne može kontrolirati te će pratiti i grimase – otkriva
Tonković.
I Projekt P. Šimić - Oralne
formulacije proteina i projekt L. Grgurević - praćenje uspješnosti
cijeljenja prijeloma te liječenje karcinoma dojke i prostate započeli
su u lipnju prošle godine te će trajati jop dvije i pol godine. Za sve
faze projekta, koji su odobreni i od etičkih povjerenstava,
znanstvenice su prikupile sve dozvole.
Ako uspiju u svemu što su zacrtali, dodaje, Hrvatska će dobiti proizvod
jedinstven u svijetu koji će se prodavati bez ikakvih problema. I zbog
kojega se više nitko normalan neće dobrovoljno javiti na poligrafsko
ispitivanje.
Proteini u kapsulama
Ipak, znanstvena otkrića od kojih bi država mogla najviše profitirati i
kojima se ljudi najviše raduju jesu ona u medicini. Na dobrom putu da
razveseli mnoge Petra je Šimić, docentica na Katedri za anatomiju
Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koja od lipnja prošle godine traži
najbolju metodu kojom bi se proteini umjesto injekcijama pacijentima
davali u kapsulama. Time bi se znatno promijenila kvaliteta života svih
dijabetičara, ljudi koji boluju od tromboze i kojima je pikanje
injekcijama svakidašnjica.
– Ovaj projekt mogao bi imati golemo značenje za cjelokupno zdravstvo.
I mogu reći da dobro napredujemo. Napravili smo prve pokuse in vitro na
stanicama i počeli obilježavanje proteina in vivo na malim životinjama.
Dobra je vijest da već imamo nekoliko potencijalnih formulacija s
pomoću kojih možemo primijeniti proteine oralno – kaže Petra Šimić.
Dvije nove molekule
Samo nekoliko metara dalje, u susjednom laboratoriju, njezina kolegica
Lovorka Grgurević radi na jednako važnom projektu – prati uspješnost
cijeljenja prijeloma te liječenja karcinoma dojke i prostate.
– Slučajno sam, analizirajući krv, otkrila dvije nove molekule koje su
dosad potvrđene jedino na razini tkiva. I pokazalo se da su te molekule
pozitivni markeri u praćenju određenih patoloških stanja, primjerice
cijeljenja kostiju, tumora dojke i prostate. Jer, utvrdili smo da je
zdravstveno stanje pacijenta bolje što ima više tih molekula u krvi.
Stoga je cilj mog projekta osmisliti test kojim će se moći odrediti
koncentracija tih molekula u krvi te tako kod mnogih otkriti spomenute
bolesti na vrijeme ili pak pratiti je li pacijent izliječen ili mu se
bolest možda vratila – objašnjava Lovorka Grgurević. Osim predstavljena
četiri projekta HIT financira još devet projekata.
ZNANOST IZ DOMAĆE KUHINJE
Otvori KEKS Pay
