Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u srijedu da je kontroverzna reforma mirovinskog sustava, koju je nametnuo prošlog tjedna, nužnost. U Francuskoj su porasle tenzije nakon što je ona provedena mimo volje parlamenta, te se nastavljaju prosvjedi, ali Macron je uvjeren da je to bio ispravan čin. - Ova reforma nije luksuz, nije zadovoljstvo, već nužnost - rekao je danas predsjednik Francuske u intervju za dvije francuske televizije, prvi put se izravno oglasivši nakon nametanja tog zakona. Francuski je mirovinski sustav jako skup, i Macron namjerava natjerati francuske da u mirovinu idu sa 64, a ne sa 62 godine, kao što je bilo dosad. Većina je Francuza protiv reforme - u anketama njih dvije trećine smatra da treba sačuvati trenutačni sustav.
Prošlog je četvrtka vlada reformu uvela dekretom, i to zaobišavši parlament nakon što je shvatio da u njemu nema dovoljan broj ruku. Iskoristio je kontroverzni ustavni mehanizam, ali je u sklopu njega oporba imala pravo pokrenuti opoziv vladi. U dva različita glasanja, vlada njegove premijerke Élisabeth Borne dobila je u ponedjeljak većinu u skupštini te će ostati na svojoj poziciji. Da je oporba uspjela skupiti dovoljno ruku u parlamentu, pala bi i mirovinska reforma.
VIDEO Žestoki prosvjedi u Francuskoj
Zbog toga što mnogi prosvjednici Macronovo nametanje nepopularnog zakona, i još k tomu zaobilazeći glasanje u parlamentu, vide kao nedemokratski čin, povećao se broj prosvjednika i štrajkaša u zemlji. U nekim gradovima zbog izgreda su uhićene stotine ljudi, a zbog štrajkova u rafinerijama svaka je osma benzinska crpka u zemlji ostala bez goriva.
Macron je u intervjuu rekao da prosvjednici imaju pravo izraziti svoje mišljenje, ali je rekao da je neprihvatljivo pribjeći nasilju, kako su to neki izgrednici napravili. Usto je rekao i da planira implementirati najavljenu reformu do kraja godine. Francuski je mirovinski sustav skup i, pita li se Macronovu vladu i brojne ekonomiste, neodrživ. Na njega zemlja izdvaja 14% BDP-a, dvostruko više od američke vlade. Njemačka pak za mirovine izdvaja desetinu svoje ekonomije.
Macron je rekao i da je u trenutku kada je on počeo raditi u zemlji živjelo deset milijuna umirovljenika, a danas ih je sedam milijuna više. - Čim ćemo dulje čekati, to će se naš deficit pogoršavati - naglašava predsjednik.
U četvrtak se očekuje nova runda prosvjeda, a polovica osnovnoškolskih učitelja najavila je štrajk. To je već deveta runda demonstracija protiv najavljene reforme. Francuski su prosvjednici uvjereni da vlada na njihovim leđima krpa proračunske rupe, a i neki intelektualci izašli su sa sličnim tvrdnjama, nasuprot retorike vlade.
Macron je rekao da Borne ima njegovu potporu u nastavku vođenja vlade. Svojim je parlamentarnim zastupnicima pak poručio neka ne očekuju zaokret u vođenju politika te je odbacio sve mogućnosti dramatičnih poteza, poput disolucije vlade ili parlamenta. Isto tako im je rekao da ne žali zbog svoje reforme.
No, predsjednik Francuske nalazi se na prekretnici. Macron se nije suočavao s većim javnim pritiskom još od velikih prosvjeda pokreta Žutih prsluka 2018. godine. Podržava ga 28% Francuza, najmanje u posljednje četiri godine, pokazalo je istraživanje tvrtke Ifop. No, tomu unatoč, francuska vlada očito vjeruje da zemlju vodi u dobrom smjeru.
Prava reforma mirovinskog sustava je da se svaka uplata, svakog pojedinačno, svaki misec preračuna u masu zlata na taj dan. Isplata isto. I da se kusur vrati nasljednicima!! Sve ostalo je samo još jedna krađa oligarhije. Doć će ovo opet na nacionalizacije, po poučku iz 1945!!! I ukidanja kapitalizma. Ako vlast nije u stanju obraniti standard građana nek da ostavku!!