Ovi su dani u Europi obilježeni komemoracijama kraja Prvoga svjetskog rata 11. studenoga 1918. godine, a posebno se to ističe u francuskom slučaju. U toj se zemlji predsjednik Emmanuel Macron otisnuo na sedmodnevnu turneju koja ima 14 odredišta, gradova, sela i bojišta kako bi obilježio najveća stratišta, pobjede i poraze Velikog rata.
Saveznici i protivnici
Odmah na početku turneje Macron je iznenadio javnost jer je prvo posjetio Morhange. U toj je bitki njegova zemlja na početku rata doživjela vojnu katastrofu – od 20. do 22. kolovoza 1914. čak 40 tisuća Francuza izgubilo je život. Macron je prvi predsjednik koji je komemorirao tu bitku od Charlesa de Gaullea 1961. godine.
Jučer je obišao još nekoliko memorijalnih centara i usput je u intervjuu za regionalne francuske novine Le Courrier Picard rekao da smo, ako se tvrdi da je današnja krajnja desnica manja prijetnja nego u prošlosti, onda suočeni s rizikom da je prešutno prihvatimo.
– Visokoobrazovane i dobro informirane osobe kažu da možemo izaći na kraj s nacionalistima. Ja tvrdim da ni najimućniji ni najobrazovaniji ljudi nisu mogli spriječiti uspon Hitlera i Mussolinija u njihovim zemljama – ustvrdio je Macron te je dodao:
– Želim skrenuti pozornost na ova pitanja: povećavaju li se nacionalistički osjećaji? Da. Povećava li se u europskim zemljama broj onih koji potiču konflikte i obračune? Povećava. Moramo se suočiti s ekstremizmom i nacionalizmom i riješiti se temeljnih uzroke nejednakosti koje vladaju. To je upravo ono što ja nastojim činiti – direktan je bio francuski predsjednik.
Na nekim od tih bojišta Macronu će se pridružiti drugi europski lideri, od njemačke kancelarke Angele Merkel, čija je zemlja u tom ratu bila glavni neprijatelj Francuske, do Therese May, premijerke Velike Britanije, saveznice Pariza otprije stotinu godina.
Središnje je obilježavanje stoljeća od kraja rata koji je promijenio Europu u nedjelju u Parizu, točno na godišnjicu potpisivanja mirovnog sporazuma. Na taj će događaj doći velik broj svjetskih lidera, između 70 i 80, a bit će tamo i američki predsjednik Donald Trump, te ruski Vladimir Putin, koji bi u glavnom francuskom gradu trebali i održati sastanak, među ostalim, i o sporazumu o nuklearnom naoružanju, sklopljenom 1987., a iz kojeg je SAD nedavno najavio izlazak.
Ti sastanci i obilježavanja bit će dio trodnevnog Pariškog mirovnog foruma koji predstavlja još jednu međunarodnu inicijativu francuskog predsjednika.
Pa, ipak, francuska javnost jučer je više pozornosti posvetila uhićenju šest ekstremnih desničara koji su, sumnja se, planirali nasilni napad na francuskog predsjednika. Jučer nije bilo jasno koliko su te akcije bile ozbiljno isplanirane i koji su točno motivi stajali iza planiranja napada na Macrona.
Kosovska zastava problem
A da komemoracija postane kontroverzna na Balkanu, pobrinuli su se srbijanski mediji koji su zastavu Kosova u Parizu protumačili kao skandal.
Iz crkva Notre-Dame izjavili su da je ona tamo zajedno sa zastavama ostalih zemljama čiji su čelnici pozvani na komemoraciju u nedjelju, a srbijanski je ministar vanjskih poslova Ivica Dačić rekao da Srbija neće reagirati jer joj je skorašnji posjet Macrona Srbiji, prvi nakon 18 godina, važniji od zastave Kosova u Parizu.
Radi takvih kao ti ponovit će se rat, ali ovaj puta između Europljana i ovih što rade invaziju na Europu. Europljani će pobijediti, ali će na drugoj strani biti ubijeno na milijune. To će se dogoditi možda za 50 ili 100 godina. Muslimani će silom gurati svoje zakone i svjetonazor, a ostalima se to neće sviđati. Muslimana će biti dobar postotak da će moći raditi velike nerede u državama. To možemo izbijeći još danas, ali izgleda da to nekome nije u interesu.