Kada su u listopadu odlučili da će suradnji s HDZ-om dati još jednu šansu, iz Mosta su poručivali da će odnose s koalicijskim partnerom ovoga puta graditi na novim temeljima. Najavili su da će prema Plenkovićevu HDZ-u biti mekši nego što su bili prema Karamarku te da više neće pokušavati kadrovirati unutar HDZ-ove kvote.
Da se Plenković ipak ne može u potpunosti osloniti na potporu koalicijskog partnera, pokazalo je već glasovanje o povjerenju ministru obrazovanja Pavi Barišiću.
Most je tražio konkretne dokaze koji bi doveli do smjene ministra, no potpora “u dobru i u zlu” ipak je izostala. U glasovanju su ostali suzdržani i doveli do situacije u kojoj je HDZ-ov ministar opstao uz potporu 72 zastupnika. Tada se pokazalo da Plenković bez Mosta ne može okupiti parlamentarnu većinu. Odnose je ozbiljno uzdrmao i gubitak arbitraže s MOL-om. Partneri su se brzo suglasili da Hrvatska treba otkupiti MOL-ov udio u Ini, ali zajednički jezik o načinu na koji bi to trebalo učiniti nisu uspjeli pronaći.
Bez konzultacija u reformu
Dapače, Plenkovićevu ideju o prodaji četvrtine HEP-a Most je javno dočekao na nož. Dvije stranke nisu se uspjele usuglasiti ni o imenovanju u različitim državnim tijelima. Državno sudbeno i Državnoodvjetničko vijeće tako su mjesecima radili bez članova iz reda zastupnika. Slična je situacija i kada je riječ o kadroviranju u tvrtkama u državnom vlasništvu. Dobrim dijelom njih još uvijek ravna kadar iz Milanovićeva vremena, kojemu je mandat davno istekao. U takvim se tvrtkama direktori nerijetko suzdržavaju od donošenja bilo kakvih odluka, računajući valjda da bi po principu “ne talasaj” najlakše mogli izboriti produžetak mandata, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za gospodarstvo.
Pretjerano međusobno povjerenje partneri nisu pokazali ni kad je riječ o zakonodavnim aktivnostima. Koncepcijske razlike pokazale su se u samom startu, kada je HDZ bez konzultacija s Mostom krenuo u poreznu reformu, a napetost se povećavala kako su se bližili lokalni izbori.
Čudni igrokazi
Suočen s padom rejtinga, Most je, ne pitajući HDZ za mišljenje, u saborsku proceduru uputio neugodan prijedlog otvaranja partijskih arhiva. Koliko je to zakompliciralo situaciju među partnerima, pokazuje i činjenica da je, uz Mostov, u proceduru pušten i nacrt prijedloga zakona koji je izradilo Ministarstvo kulture, na čelu s HDZ-ovom Ninom Obuljen. Cijelu situaciju pratio je i niz čudnih igrokaza, poput onoga kada je Mostov Ivan Kovačić najavio da će podnijeti ostavku na dužnost ministra uprave ako mu se HDZ-ov Josip Đakić ne ispriča jer je Kovačićevo zapošljavanje bivše pomoćnice ministra branitelja Višnje Tafre nazvao “podlim potezom”.
Sve ove razmirice ipak su neusporedivo blaže od potresa koji bi izazvala eventualna odluka Mosta da se u glasovanju o povjerenju ministru financija stavi na stranu oporbe. Takav udarac koalicija bi teško mogla preživjeti i Hrvatska bi se u tom slučaju vjerojatno našla pred još jednim izborima.
>>Marić bi trebao pokazati odgovornost i dati ostavku
>>Sruši li Most Zdravka Marića, past će i Vlada
MOST je najveća hrvatska prevara.Tobože se bune protiv ministara HDZ-a a mole Boga da sve ostane po starom.Njihovo je geslo laži,obećaj i ucjenjuj samo dali zadugo.