Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ako se ubrzo nešto ne promijeni, gdje ćemo popravljati automobile?

Jedno od deficitarnih strukovnih zanimanja su poslovi autolimara i autolakirera, kojih je sve manje na tržištu rada, a potrebe za tom strukom sve će više doći do izražaja
19. srpnja 2019. u 16:43 14 komentara 10021 prikaza
Foto: PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Do autolimara možeš doći samo tako da mu ponudiš veću plaću i ukradeš ga nekoj drugoj autolimarskoj radionici. A kako se svi poznajemo, to baš i ne želiš raditi ako želiš očuvati dobre odnose s kolegama iz branše, priča Marko Šoštarić, 26-godišnji vlasnik autolimarskog obrta Fala.

Autolimarski obrt Fala neprekidno posluje od 1956. godine, kada ju je u zagrebačkom Trnju otvorio poznati zagrebački majstor Šantek. Obrt je od njega preuzeo Branko Šoštarić koji je imao ugostiteljski obrt u istoj ulici, a biznis je naposljetku prije tri godine preuzeo njegov sin Marko.

“Kada se gospodin Šantek spremao u mirovinu, došao je mom ocu i rekao: Branko, ti hoćeš i znaš raditi, imaš Nikolu (stari majstor) koji zna raditi, hoćeš li otkupiti radionu? Na početku su radili samo njih dvojica, a naknadno nam je došao i Robert, koji je danas voditelj radionice. Ja se uglavnom bavim klijentima, nabavkom dijelova i papirologijom koje je mnogo, pa često ne stignem raditi u radioni koliko bih htio”, objašnjava Marko.

Osim usluge autolimara, radionica Fala nudi usluge autolakiranja i vulkanizacije, i posla uvijek ima, ali posljednjih godina postalo je sve teže pronaći ljude koji će raditi. To je problem koji se susreću sve radionice kod nas, a mnogi moji kolege kažu: Samo da mi je pronaći čovjeka koji želi raditi i koji će ostati, manje je bitno da zna raditi, ja ću ga naučiti”, kaže Marko.

 | Autor : PIXSELL Foto: PIXSELL

Razvojem tehnologije autolimarski posao se znatno promijenio. Nekada su automobili bili izrađeni od drugačijih tipova limova na kojima se puno toga ravnalo, a sam popravak je puno duže trajao. Danas su rezervni dijelovi postali neusporedivo dostupniji i povoljniji, pa je i sam posao mnogo lakši.

Naravno, modernizirali su se i uređaji i strojevi s kojima se posao radi, a značajno su se promijenile i metode popravaka. “Više ne radimo tako da uzmeš čekić i ravnaš, sada koristimo uređaje za istezanje i ravnanje, a dijelovi se većinom zamijene novima originalnim ili zamjenskim dijelovima. Tako da je danas to fizički lakši posao, a postrožili su se propisi oko ekologije, pa su radnici manje izloženi štetnim utjecajima isparavanja laka i prašine, što je isto vrlo važno. Takav trend razvoja tehnologije će se nastaviti, i posao će biti sve brži i jednostavniji”, ističe.

Kako je doista riječ o zanimanju koje je postalo deficitarno, sve više su rasle i plaće, ali bez obzira na to postalo je vrlo teško naći nove radnike. “Kada smo prije nekog vremena tražili novog radnika, javljali su nam se neki ljudi s nerealnim zahtjevima, a kada sam oglas objavio na Facebooku, dobivao sam mnogo negativnih komentara, tako da me gotovo prošla volja za traženjem ljudi. Iskreno se nadam da će se situacija uskoro popraviti i da će nove generacije ponovno početi prepoznavati i cijeniti strukovna zanimanja, pa da će slijedom toga i više njih odabirati takav karijerni put”, kaže naš sugovornik.

Marko Šoštarić prati rad Hrvatske udruge auto struke (HUAS), neovisna, neprofitna interesna udruga poslodavaca auto struke u Republici Hrvatskoj. Organizacija je održala prezentaciju kako taj posao funkcionira u Njemačkoj i cilj svih nas je slijediti njihovu praksu rada i specijaliziranost.

“Na kraju krajeva, ja bih uvijek preporučio ljudima da odaberu to zanimanje, pogotovo za sve vole automobile, jer si uvijek i sam možeš nešto popraviti, a osim toga, bez obzira na percepciju koja kod nas trenutno prevladava u javnosti, to je i dalje posao budućnosti. Automobila će biti sve više, auti će se uvijek oštećivati, koliko god da se danas priča o autopilotima, factor ljudske pogreške će uvijek postojati, tako da su autolimarska i autolakirerska zanimanja nešto što će uvijek trebati”, zaključuje.

 | Autor : PIXSELL Foto: PIXSELL

Priča o tome kako su se Šoštarići, koji osim Marka imaju i 3 kćeri (Martina, Ivana i Marija), pronašli u ovom biznisu je vrlo zanimljiva i pokazuje kako se predanim radom i marljivošću može uspjeti, unatoč brojnim preprekama, ipak može uspjeti. “Moji roditelji dolaze iz Adamovca, mjesta 25 kilometra udaljenog u Zagreba. Uz svoje standardne poslove u firmama, otac u tvrtki Prvomajska Meba za obradu metala, a moja majka u Krašu, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu roditelji bavili poljoprivredom: uzgajali voće, povrće i držali domaće životinje.

S vremenom su uštedjeli novac i kupili su kuću u Trnju. S obzirom na to da se u blizini kuće nalazi HRT, u blizini se počela graditi i Nacionalna sveučilišna biblioteka pa su tako naposljetku u kući odlučili otvoriti ugostiteljski obrt. Sam kafić je radio jako dobro, ali kada je posao počeo padati, 2000. godine odlučili su se okušati u hotelijerskom biznisu, pa su uz radionicu otvorili i mali obiteljski hotel istog imena koji i dalje posluje.

“Posla ima, obrtništvo nije karijera u kojoj imate radno vrijeme od 8 do 16 sati, ali predanim i kvalitetnim radom može se uspjeti i dobro živjeti. Nadam se da će to sve više ljudi prepoznavati i sve više birati deficitarna i strukovna zanimanja poput ovog našeg”, zaključuje naš sugovornik.

U tom smjeru Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta provodi aktivne mjere i aktivnosti kojima potiče učenike na upis u strukovne i obrtničke škole za obrazovanje u deficitarnim zanimanjima. Jedno od tih strukovnih zanimanja je i krojačko zanimanje. U sklopu projekta poticanja učenika na obrazovanje za rad u obrtničkim zanimanjima, zanimanja Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta do sada je se učenike koji su se odlučili obrazovati za deficitarna zanimanja stipendiralo sa 9.000 kuna godišnje, a za sljedeće tri godine taj će iznos biti udvostručen, pa će tako iznos godišnje stipendije iznositi 18.000 kuna. Ne manje važno, Ministarstvo gospodarstva je će za navedeno razdoblje osigurati povećanje potpore za gospodarske subjekte koji će primati učenike na naukovanje i to s dosadašnjih 15.000,00 kuna na 500.000,00 kuna. Sadržaj je isključiva odgovornost Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Sadržaj je isključiva odgovornost Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta

 | Autor :

Ugostitelji
DRAMATIČNE BROJKE
Anketa: Čak 80,5 posto radnika u ugostiteljstvu smatra da je za njih bolja opcija selidba u inozemstvo

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Olujni
    Olujni:

    Nije istina da neće biti radnika, radnika ima itekako za ova zanimanja, a i ubuduće će ih biti, samo se ne daju iskorištavati i raditi budale više od sebe u HR, pa sad rade u Njemačkoj, Austriji, Irskoj za pristojnu plaću!

  • taalinn:

    ovo mi je najbolje.."j?a cu ga naucit?!"..decec dragi ti se bavjs papirima i kupuvljes delove..kaj bus ti njega tocno nafcil?!..zivo me zanima?

  • vorda400:

    Kaj se mene tiče mogu svi "poduzetnici" pokrepati od gladi jer im nitko neće raditi kako ste ljude plaćali sve ove godine sad vam se vraća