Ljudevit Gaj - financijski slom slavnoga preporoditelja

Ovdje nedostaje podatak da se Gaj u Karlovcu oduševio izgledom graničara te zavolio štokavštinu. Pa, iako to nije bilo bitno za pobjedu štokavštine, jer su štokavštinu, odnosno mješavinu štokavštine i ostalih hrvatskih govora, već bili uveli protestanti, a čistu štokavštinuu poslije njih Isusovci, ipak je prevagnula činjenica da su prilozi na kajkavštini u njegovu \"Daniczu\" ubrzo presahnuli, a štokavski prilozi su i dalje pristizali. Dakle, već tada su oni rijetki pismeni \"Vlasi\" među Hrvatima odlučili o narječju koje i danas koristimo kao standardni jezik. A Gaj je trpio od kompleksa manje vrijednosti, jer nije bio plemić, a radio je u vrijeme feudalizma kad su građani imali manja prava, a kmetovi gotovo nikakva prava. Upravo je taj \"nedostatak\" želio kompenzirati doktoratom u Leipzigu te posjedništvom Mirogoja. Sve u svemu \"Vlasi svi i svuda\" (parafraza naslova Karadžićeva članka \"Srbi svi i svuda\") nisu sve do danas uspjeli iskoristiti prednost zajedničkog jezika kakvu na primjer koriste Arapi čuvajući preko svoje akademije jedinstvni arapski jezik, iako se lokalni arapski jezici danas već jako razlikuju. A nisu to uspjeli, jer vlaška svijest nije opće kao cilj uključivala vlastitu državu, već se zadovoljavala regionalnim pripadnostima srednjovjekovnim feudalnim državama slavenskog juga. Trebalo je, dakle, da pravoslavni Vlasi odu iz Hrvatske da bi postalo očigledno da za Vlahe nije bitna ni vjera ni nacija, već usluge (stranoj) državi koja ih plaća, a ako takve nema, onda je dobra i vlastita država (za katoličke Vlahe odnosno \"Rvatine\"), samo da bi se održala razlika prema onima koje ni Gaj nije volio: zagorskim i drugim hrvatskim građanima i kmetovima odnosno njihovim današnjim potomcima.