Hrvatska je među zemljama koje imaju najviše praznika u Europi, a čak su tri od 14 neradnih dana smještena u lipanj. Kada se praznici koji se uobičajeno spajaju s vikendima stave u kontekst činjenice da većina zaposlenih u Hrvatskoj bira lipanj za odlazak na “stari godišnji”, prvi ljetni mjesec u Hrvatskoj slobodno bi se mogao nazvati i mjesecom nerada. Postoje razne teorije po kojima neradni dani negativno utječu na ekonomiju, ali podaci iz hrvatskog proračuna demantiraju ih. Naime, u srpnju, kada se uplaćuje obveza PDV-a za lipanj, a koja sugerira aktivnost u smislu prodaje i prometa roba i usluga, nema zabilježena pada u odnosu na ostale mjesece u godini. Dapače, uz pomoć turističke sezone prihodi proračuna za lipanj i veći su od prosjeka.
200 milijuna kuna dan
Ne stoje više ni teorije po kojima se neradnim danom gubi prosječan iznos BDP-a koji se dobije kada se ukupni godišnji BDP podijeli na broj dana u godini. Prema toj teoriji, kojom se baratalo posljednjih godina, samo jedan praznik stajao bi Hrvatsku 1,2 milijarde kuna, a lipanjski nerad oko 1 posto BDP-a manje. Ipak, portugalski znanstvenici Pedro Pita Barros, Bruno Martins i Luıs Catela Nunes dokazali su da je negativan utjecaj BDP-a tek šestina prosječnog BDP-a što bi u Hrvatskoj značilo da jednim praznikom gospodarstvo izgubi oko 200 milijuna kuna, a onda bi svih 14 praznika u Hrvatskoj ekonomiju koštalo oko 2,8 milijardi kuna.
Italija je svojedobno ukinula tri neradna dana nadajući se da će povećati produktivnost, što nije uspjela, dok je Njemačka zemlja koja ima najviše neradnih dana u Europi. Sindikalni vođa Krešimir Sever uvjerava da je trend upravo suprotan jer odmor radnika u konačnici povećava produktivnost rada i smatra da nema ničeg lošeg u tome što su Hrvati vješti u spajanju praznika.
– Za spajanje se koriste godišnji odmori, a ne neki izmišljeni dani, a ako se poslodavac tome prilagodi, dobit će naposljetku zadovoljnijeg i produktivnijeg radnika – kaže Sever ističući da je spajanje učestalo i u Europskoj uniji.
Utjecaj ovisno o tvrtki
Predstavnik malog i srednjeg poduzetništva u HUP-u Petar Lovrić kaže da se u svakom slučaju praznični dani odražavaju na prihode tvrtki, što se potencira ovisno o djelatnosti, ali misli da to nisu ključni problemi.
– Bili bismo sretni kada bi nam problem bilo samo spajanje praznika jer Njemačka ima više praznika od nas pa nije propala – poručuje Lovrić. Srbija također ima 14 praznika, ali je njihov neradni mjesec siječanj, u kojem je nekoliko blagdana i čak pet neradnih dana.
>> Jadranka Kosor: Ništa nisam spojila. Dragi Lastane, je li to u redu?
ljudi si spajaju jer imaju od godišnjeg, nije da im je netko poklonio spojene dane.