Ulaskom Hrvatske u EU povećao se broj liječnika zaposlenih u javnom zdravstvenom sustavu. U usporedbi s 2013. godinom, lani je radilo 488 liječnika više. Upravo u 2013. u hrvatskom je zdravstvu na neodređeno vrijeme ukupno bilo zaposleno 9929 doktora medicine, što je najviše zaposlenih liječnika u proteklom desetljeću. Usporedbe radi, 2005. u javnom zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj radilo je 7836 liječnika, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Brojke su to koje ne znače da ne treba strahovati od odljeva liječnika i njihova manjka u sustavu, na što Ministarstvo zdravlja upozorava i u Strateškom planu razvoja ljudskih resursa u zdravstvu. U tom dokumentu, koji je jučer usvojen u Vladi, stoji da je Hrvatska “obilježena novim trendovima u području zdravstva uključujući i migracije”.
Minigo: Otišlo ih 250
– U posljednjih nekoliko godina primjetan je trend smanjenja broja nezaposlenih liječnika, kao i manjka liječnika i ostalih zdravstvenih radnika. Vanjska migracija zdravstvenih radnika usmjerena je prema zapadnim europskim zemljama i SAD-u – stoji u Strateškom planu koji, među ostalim, definira formiranje središnjeg tijela koje će se planski baviti kadrovima u zdravstvu. Dio tih planova jest i zadržavanje liječnika u Hrvatskoj, ponajviše zbog nepovoljne dobne strukture u javnom zdravstvu. Prosječna je dob specijalista 50 godina, a odlaskom mladih generacija može se u idućih deset godina očekivati “rupa” u sustavu i manjak liječnika. Trenutačno taj nedostatak nije tako izražen, barem tako pokazuju brojke, a potvrđuje to i dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
– U našem registru je 250 liječnika, naših članova, koji su otišli na rad u inozemstvo. U Ministarstvu sigurno ne znaju za odlazak onih koji su tek završili fakultet i odmah otišli u inozemstvo. To su također naši liječnici, no činjenica je da se i prema Eurostatu i Svjetskoj banci povećao broj liječnika, no njihova struktura nije dobra. Liječnici su prestari, prosječna životna dob specijalista je 50 godina, tako da ne možemo biti zadovoljni, ali stanje nije alarmantno. Migracija liječnika je uobičajena i ljudi će odlaziti, no neki će se i vraćati. Nikad nisam rekao da je stanje alarmantno, nego da se moramo pripremiti da nam se ne bi dogodio veliki nedostatak – objašnjava dr. Minigo.
Iako se barata različitim brojkama liječnika koji su napustili zemlju, nitko ne negira činjenicu da je njihov nedostatak očitiji u nerazvijenim dijelovima Hrvatske. Na to se upozorava i u Strateškom planu gdje stoji i da će se poticati zapošljavanje liječnika upravo u tim sredinama, ali uz uvjet da ondje moraju ostati raditi pet godina.
Rad i nakon 65 godina
– Naravno da je u manjim sredinama taj nedostatak izraženiji, a s tim problemom susreću se i zemlje s većim brojem liječnika. Posebno nedostaje određenih specijalnosti liječnika, kao npr. anesteziologa. Uređenije države taj su problem uočile i počele rješavati stimuliranjem liječnika za rad u manjim bolnicama. Tako je, primjerice, u Švedskoj plaća liječnika u manjim bolnicama 25 posto veća nego u Stockholmu. Dakle, u uređenim sustavima država i lokalna zajednica nalaze način kako privući liječnike u manje sredine.
Tu su još i pomoć pri stambenom zbrinjavanju, pri zaposlenju bračnog partnera, skrb o djeci... – pojasnio je dr. Krešimir Luetić, tajnik Hrvatske udruge bolničkih liječnika, dodajući da hrvatskom zdravstvu nedostaje oko tisuću liječnika da bi dostiglo europski prosjek. Naime, kako objašnjava dr. Luetić, prosjek EU je 3,4 liječnika na tisuću stanovnika, dok ih je u Hrvatskoj 3,2, uz napomenu da je broj liječnika na specijalizaciji tijekom mandata ministra zdravlja Siniše Varge pao za deset posto, odnosno za njih 170.
U tome Ministarstvu kažu da se broj liječnika u Hrvatskoj nedvojbeno povećava, a broj nezdravstvenih radnika smanjuje. – Smatramo da u velikim gradskim centrima ima dovoljno liječnika, a da njihov broj može biti manji u nekim drugim, manje razvijenim područjima, no to je pitanje koje rješava Strateški plan razvoja ljudskih resursa u zdravstvu – rekli su u Ministarstvu zdravlja. U tom se dokumentu, uz stimulaciju liječnika na odlazak u nerazvijene krajeve zemlje, navodi i povećanje broja specijalizacija te upisnih kvota na medicinske fakultete, ali i omogućavanje rada nakon 65 godina starosti.
>>Mladi liječnici ljutiti: Specijalizacijama se naveliko manipulira
>>'Prije dvije godine proživjela sam pljačku banke. Otad imam problema'
Najbolje bi bilo da "spusti" kirurgiju na mesare kako je bilo prije 200 godina.